Raonić: Problem u funckionisanju Fonda za manjine klasičani primjer nesposbnosti vlasti
"Već je poznato da će za poglavlje 24 biti notifikovan mali napredak, dok će za 23 biti konstatovano nepostojanje napretka"
Sve zainteresovane grupe treba detaljno da pročitaju Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, a država mora veoma efikasno da reaguje na ukazane probleme, poručio je izvršni direktor Građanske alijanse, Boris Raonić.
On je kazao da je Izvještaj EK objektivan presjek stanja u društvu, čijom će kvalitetnom analizom i iskrenim i efikasnim akcijama po pitanjima ukazanim problema, društvo biti bolje organizovano, čime će se steći uslovi za integrisanje u društvo sređenih država.
"Period do izvještaja ne treba trošiti u trci za ekskluzivnim informacijama, već pojašnjavanju šta on u stvari znači i kako čitati ocjene iz njega. Sve zainteresovane grupe treba detaljno da ga iščitaju, jer iskustvo prethodnih godina govori da je iz njega svako izvlačio ono što mu je bilo u intersu, uz pogrešne interpretacije", rekao je Raonić agenciji MINA.
Kako je kazao, veoma je bitno i uporediti sa nalazima iz prethodnih godina, kao i onim iz regiona.
"Država mora veoma efikasno da reaguje na ukazane probleme. Recimo, ukazivani problem u funckionisanju Fonda za manjine je klasičani primjer nesposbnosti vlasti i nepostojanja političke volje, uklopljene sa finansijskim intersima. Ni godinu dana nakon ponovljenog nalaza, ne mijenja se ništa u samom Fondu, a rješenja koja se rade su takva da neće ni najmanje riješti probleme", naveo je on.
Prema riječima Raonića, izvjesno je već sada da će najveće intersovanje biti za oblasti pokrivene pregovaračkim poglavljima 23 i 24.
"Već je poznato da će za poglavlje 24 biti notifikovan mali napredak, dok će za 23 biti konstatovano nepostojanje napretka".
"Onda će uslijediti obećanja ministara, izmjena Akcionog plana, a konkretni pomaci će biti veoma spori, jer njihovo dešavanje zadire u suštinu našeg sistema, koji nije profesionalizovan, u kome nema odgovornosti, korupcija se ne smatra anomalijom, a konflikt intersa se doživljava kao harmonija intersa", kazao je on.
Raonić je dodao da od svega toga najviše koristi imaju oni koji treba da mijenjaju stvari, građani ih podržavaju i onda je, kako je rekao, dovoljno fingirati rad na problemu kroz radne grupe, strategije i akcione planove, bez suštinskog rješavanja stvari.
"Proces koji nam predstoji je veoma bolan i oni koji će izgubiti pozicije će jedva čekati na probleme kod onih koji ukazuju na sve ovo. Zato je veoma bitno da EK i civilni sektor ne ignorišu anomalije, koje su incidentne, u svojim redovima, već da ih žestoko i javno sankcionišu i pokažu državi kao treba da reaguje u takvim slučajevima", poručio je Raonić.
Janjušević: Akcenat će biti stavljen na vladavinu prava, pravosudni sistem, organizovani kriminal i korupciju
Predsjednik Centra za političku edukaciju, Dragiša Janjušević, smatra da će u Izvještaju sigurno akcenat biti stavljen na vladavinu prava, pravosudni sistem, organizovani kriminal i korupciju.
"Pitanje je samo načina na koji će to biti formulisano, iako se radi o stogo administrativnom jeziku, činjenica je da se promijenila Komisija i njena struktura", rekao je on agenciji MINA.
Prema riječima Janjuševića, redefinisanjem Komeserijata za proširenje sigurno je da se radi o malo drugačijem pristupu koji može nositi malo više oštrine u formulacijama.
"Pogotovo iz razloga što mi kao zemlja više smo u poziciji da ispunjavamo uslove nego da pregovaramo, što se da vidjeti iz dosadašnjeg dijela pristupnog procesa".
Kako je dodao, takav politički pristup davao bi drugoj strani jedan drugačiji vid i pristup u saopštavanju ocjena o napretku, pogotovo u situacijama kada reforme idu toliko sporo da su gotovo neprimjetne, posebno u oblastima koja tretiraju poglavlja 23 i 24.
"Da nije dešavanja u Ukrajini zbog kojih Evropska unija (EU) mora u političkom i retoričkom smislu držati otvoren proces pristupanja, sigurno bi se pristupilo jednoj politici diplomatskog i mekog zamrzavanja pregovora zbog svih pobrojanih razloga unutar Crne Gore kao i određenog strukturnog i političkog redefinisanja unutar EU", smatra Janjušević.
To, kako je rekao, govore i stavovi EU zvaničnika da narednih pet godina neće biti proširenja.
( MINA )