Slijedi čistka starih kadrova u ANB

Na predlog Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), Vlada intenzivno radi na izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim bi službenici Agencije sa više od 20 godina radnog staža morali da idu u penziju.

Prema tvrdnjama izvora “Vijesti” upućenog u ovaj proces, izmjenama zakona otvorio bi se prostor za penzionisanje kontroverznih kadrova u Agenciji i intenzivirao proces reformi bezbjednosnih službi, što je jedan od uslova za pozivnicu u NATO.

Prema drugom izvoru, inicijativa za izmjene Zakona potekla je iz Agencije, u kojoj smatraju da bi se na taj način “najelegantnije riješilo pitanje kadrova koji nijesu po volji NATO, jer bi i oni koji to ne žele morali otići u penziju”. Za izmjene zakona, kako tvrde izvori “Vijesti”, zadužena su mnistarstva pravde i finansija, a o tom dokumentu bi uskoro trebalo da raspravlja Vlada.

Prema važećem Zakonu o PIO službenici ANB, uz pripadnike policije i Vojske Crne Gore, stiču pravo na starosnu penziju ako su stariji od 50 godina i imaju 20 godina radnog staža, od čega je najmanje 10 godina na radnim mjestima na kojima se računa beneficirani radni staž.

Ukoliko izmjene zakona budu usvojene, Crna Gora neće biti prva država koja je kadrovsku reformu bezbjednosnih službi sprovela penzionisanjem kontroverznih službenika. Slično se dešavalo u Hrvatskoj, Sloveniji i Bugarskoj, uoči prijema u NATO, gdje su penzionisani pripadnici službi koji nisu bili po standardima Alijanse.

Uz jačanje vladavine prava, reforma bezbjednosnih struktura je ključni zadatak koje Crna Gora do kraja 2015. godine mora ispuniti kako bi dobila pozivnicu za članstvo u NATO.

Nakon junskog samita šefova diplomatija članica Alijanse, tadašnji generalni sekretar NATO-a Anders fog Rasmusen kazao je da se Crna Gora naročito mora usredsrediti na reformu sektora bezbjednosti.

To javno ističu i najviši funkcioneri zemalja članica, a više domaćih i stranih zvaničnika potvrdilo je “Vijestima” u nezvaničnim razgovorima da se u toj oblasti ni na koji način crnogorskim vlastima neće gledati kroz prste.

To znači da ključni igrači NATO-a traže da se Vlada i premijer Milo Đukanović oslobode pripadnika tajnih službi za koje postoje podaci da sarađuju sa državama koje nijesu članice NATO-a, kao što je Rusija, kao i onih koji za sopstveni račun sarađuju sa kriminalnim krugovima.

U službama bezbjednosti, uključujući i policiju, godinama se vodi bitka za prevlast između dva klana čiji su interesi suprotstavljeni u politici, biznisu, kriminalnim aktivnostima. Prema informacijama “Vijesti”, smjene po sili novog zakona trebalo bi da obuhvate stare pripadnike ANB-a koji su eksponenti i jednog i drugog klana.

Da članice NATO nijesu zadovoljne stanjem u bezbjednosnom sektoru Crne Gore ukazala je i američka agencija Asošiejtid pres, koja je pozivajući se na diplomatske izvore, objavila da između 25 i 50 službenika ANB-a radi za ruske tajne službe. Ministar pravde i bivši direktor Agencije Duško Marković to je negirao, navodeći da se „radi o novinarskoj gluposti“ kao i da u obavještajnom sektoru nema upliva stranih službi.

Civilni sektor i opozicija godinama ukazuju da pojedini službenici bezbjednosnih službi zloupotrebljavaju svoja ovlašćenja i pozicije.

Nakon navodnog višegodišnjeg praćenja stranih diplomata, uključujući i ambasadore članica NATO-a, bivši direktor ANB-a Vladan Joković je dao ostavku, iako je ta praksa, prema nezvaničnim informacijama, postojala i u vrijeme mandata Duška Markovića.

Jokovića je naslijedio aktuelni šef ANB-a Boro Vučinić, nakon što je predsjednik Odbora za bezbjednost Mevludin Nuhodžić odbio tu poziciju, uslovljavajući pristanak odlaskom kontroverznih službenika agencije koji su u javnosti dovođeni u vezu sa kriminalnim miljeom.

Iz ANB odlazi najmanje nekoliko desetina službenika

Vijestima” nije poznato koliko će tačno službenika nakon usvajanja zakona otići u penziju, ali je sigurno riječ o nekoliko desetina.

Prema javno saopštenim podacima, ANB je 2007. imala oko 400 službenika, a sredinom ove godine oko 300, pri čemu 16 odsto, odnosno oko 45 ima više od 50 godina starosti, što podrazumijeva da će mnogi od njih ispuniti kriterijum za odlazak u obaveznu penziju.

Takođe 54 odsto, odnosno oko 150, ima između 40 i 50 godina starosti, među kojima sigurno ima kandidata za napuštanje službe.

Galerija

( Samir Kajošević, Mihailo Jovović )