Vanredni izbori u Bugarskoj, Borisov favorit
"Ko god bude pobjedio na izborima treba da zna da će biti pod snažnim pritiskom, kontrolom i kritičkim okom civilnog društva. Ako vlada ne bude ispunila obećanja, ponovo ćemo izaći na ulice", poručila je Jekaterina Damjanova, koja je učestvovala u protestima
U Bugarskoj se u nedjelju održavaju vanredni parlamentarni izbori, a to će biti drugi po redu izbori takve vrste u posljednjih 17 mjeseci.
Ispitivanje javnog mnjenja predviđa pobjedu desničarske partije Građani za evropski razvoj Bugarske (GERB) Bojka Borisova.
Drugo mjesto mogli bi da zauzmu socijalisti, a treće turska manjinska partija Prava i slobode (MRF).
Borisov je bio premijer Bugarske od 2009. godine do masovnih protesta zbog siromaštva i visokih cijena energenata, zbog kojih je u februaru 2013. godine podnio ostavku, podsjetio je AFP.
Na prijevremenim izborima u maju 2013, GERB je ponovo odnio pobjedu, ali Borisov nije mogao da formira vladu, te su socijalisti i MRF formirali tehnokratski kabinet, na čijem je čelu bio Plamen Orešarski.
Vlada Orešarskog, koja se od prvog danas suočila s demonstracijama, trajala je 14 mjeseci.
Prema anketama, očekuje se da će GERB u nedjelju osvojiti 36-37 odsto glasova, socijalsti 22-23 odsto, a MRF 13 odsto.
Nije izvjesno da li će Borisov, u slučaju pobjede, moći da formira vladu pošto se predviđa da bi GERB mogao da ima između 98 i 100 mjesta u 240-članom parlamentu.
Iz tog razloga, značajnu ulogu bi ovaj put mogle imati i manje partije, među kojima ekstremno desničarska Ataka, koju podržava oko četiri odsto birača.
Borisov je najavio kao jedinog mogućeg saveznika Reformistički blok, koji bi trebalo da osvoji između 16 i 18 mjesta u skupštini.
"U ovom trenutku, ne vidim kako i s kim bismo mogli da formiramo vladu. Ako budemo osvojili 110-115 mjesta, naći ću rješenje. U suprotnom, prepustićemo drugima da pokušaju", rekao je Borisov.
Borisov (55), bivši vatrogasac i telohranitelj cara Simeona i komunističkog lidera Todora Živkova, bio je 2005. godine izabran za gradonačelnika Sofije, a naredne godine je osnovao GERB. Tokom tadašnje predizborne kampanje obećao je hapšenja korumpiranih funkcionera i vođa kriminalnih klanova.
Biračka mjesta biće otvorena u pet ujutro po srednjeevropskom vremenu, a zatvoriće se u 18 sati.
Bugarska, najsiromašnija članica EU, u kojoj je prosječna mjesečna plata oko 400 eura, još nije uspjela da se izbori s korupcijom i organizovanim kriminalom, a nužne su i korjenite reforme u zdravstvenom, penzijskom i obrazovnom sistemu.
Nedavno sprovedena anketa pokazala je da 69 odsto građana smatra da je situacija "nepodnošljiva", a 60 odsto njih ne vjeruje da će izbori promijeniti stvari.
Pored unutrašnjih problema, ukrajinska kriza prijeti da ugrozi snabdjevanje ruskim gasom ove zime, a zbog sukoba u Siriji Bugarsku je zapljusnuo i talas izbjeglica, koje tu stižu preko Turske.
"Ko god bude pobjedio na izborima treba da zna da će biti pod snažnim pritiskom, kontrolom i kritičkim okom civilnog društva. Ako vlada ne bude ispunila obećanja, ponovo ćemo izaći na ulice", poručila je Jekaterina Damjanova, koja je učestvovala u protestima.
Bugarska ima 7,4 miliona stanovnika, od kojih 76 odsto pravoslavaca i 13 odsto muslimana.
Glavne grane industrije u Bugarskoj su energetika, poljoprivreda i turizam. Sofija ima tijesne veze s Moskvom, pošto 85 odsto gasa uvozi iz Rusije, njena jedina nuklearna elektrana radi na rusko gorivo, a vlasnik glavne naftne rafinerije je ruska kompanija Lukoil.
Dio gasovoda Južni tok trebalo bi da prođe kroz Bugarsku, ali bugarske vlasti su u junu, pod pritiskom Brisela, suspendovale izgradnju.
( Tanjug )