Braun: Crna Gora ne smije biti dom za zločince

Američka ambasadorka Sju K. Braun ocijenila je da je krucijalno ne samo da se istraže zločini u Crnoj Gori, već i da se obezbijedi da ona ne služi kao bezbjedno utočište za ratne zločince, koji su ratne zločine počinili na drugim teritorijama.

Otvarajući konferenciju “Međunarodne najbolje prakse i regionalna saradnja u istragama, krivičnom gonjenju i suđenjima za ratne zločine”, koju su u Bečićima organizovali Ambasada SAD u Podgorici u saradnji sa Centrom za obuku nosilaca pravosudnih funkcija, Braunova je kazala da će “SAD i dalje biti na raspolaganju Crnoj Gori da joj pomognu u uvođenju neophodnih reformi u vladavini prava, uključujući i oblasti vezene za ratne zločine.

"Tema ratnih zločina nije važna samo za Crnu Goru, već i za cjelokupan region. Čak i nakon decenije mira na Balkanu, nijesu svi počinioci okrutnih zločina privedeni pred lice pravde. Ne smije biti bezbjednog utočišta za ove kriminalce, bilo gdje na svijetu. Žrtve takvih krivičnih djela zahtijevaju pravdu, a istinsko pomirenje i dugoročnu stabilnost i mir se ne mogu ostvariti bez pravde. SAD daju punu podršku krivičnom gonjenju onih koje su počinili zločine i apeluju na sve institucije da sarađuju kako bi se ovo poglavlje u istoriji regiona konačno zatvorilo“, poručila je Braun.

Uz podsjećanje da je Crna Gora nedavno zaključila protokol sa BiH, pored prethodno potpisanih sporazuma sa susjedima što je dovelo do ustupanja značajnog broja dodatnih predmeta ratnih zločina, te da je potpisala deklaraciju o nestalnim licima, Braunova je naglasila da će to takođe zahtijevati i obnovu posvećenosti da se istraže ratni zločini i nestale osobe u cijelom regionu.

"Nijedna zemlja ne smije da izostane iz ove bitke, kriminalci svih vrsta, uključujući i ratne kriminalce, prešli su granice, kako bi izbjegli krivična gonjenja u cijelom regionu. Zato je krucijalno da institucije sarađuju preko granica, da prikupljaju dokaze, da prave „snažne“ predmete i uspješno gone počionice. Posljednji izvještaj EK naglašava potrebu za Crnu Goru da uloži veće napore u djelotvornu istragu krivično gonjenje i presude u vezi sa ratnim zločinima. Kako nastavlja na svome putu u ispunjavanju zahtjeva za pridruženje evropskoj porodici, Crna Gora mora uložiti svaki napor, kako bi obezbijedila pravdu za žrtve, tako što će sankcionisati ratne zločine u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima“, kazala je Braun.

Hvale tužilaštvo iako su optužnice pale na sudu

Specijalna tužiteljka za borbu protiv organizovanog kriminala Đurđina Ivanović ocijenila je da je međunarodna zajednica vrednovala rezulate tužilaštva u postupcima ratnih zločina.

“Država Crna Gora, odnosno tužilaštvo je već u samom jeku ratnih dešavanja preduzelo krivično gonjenje protiv izvršilaca krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva pa je 1992. i pokrenut postupak protiv pripadnika oružanih snaga Republike Srpske koji su na teritoriji naše države liši li života tročlanu porodicu i za taj zločin su pravosnažno osuđeni 1996. na kaznu zatvora u trajanju od po 20 godina. Takođe 1997. naše tuži la štvo je u predmetu „Štrpci“ optužilo jedno lice zbog krivičnog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva. U Crnoj Gori su procesuirana i četiri slučaja ratnih zločina – Morinj, Kaluđerski Laz, deportacija i Bukovica čiji epilog pred sudom je poznat“, ocijenila je Ivanovićeva, ne navodeći da je većina optužnica pala na sudu.

Ona se pohvalila kako imaju pristup dokumentima Haškog tribunala.

“Tužilaštvu je omogućen pristup zbirkama, dokumentima, redigovanim iskazima svjedoka... Kancelarija Haškog tribunala dostavljala je određene podatke koji se sada nalaze u fazi izviđaja,” rekla je ona.

( Vuk Lajović )