Vlada predložila reforme ANB radi strateških interesa i ciljeva

Crnogorska Vlada predložila je izmjene Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) kojim su predviđene aktivnosti za sprovođenja akcionog plana za realizaciju reformskih aktivnosti Agencije u procesu evroatlantskih integracija i ispunjavanju preporuka za poziv za članstvo u NATO.

Predloženi zakon nalazi se u skupštinskoj proceduri, a Vlada je predložila da se razmatra po skraćenom postupku.

“Donošenje zakona je u funkciji dostizanja jednog od strateških bezbjednosnih interesa i ciljeva Crne Gore koji se odnosi na pravnu uređenost nacionalne bezbjednosti u skladu sa Ustavom, normama međunarodnog prava i obavezama države”, kaže se u obrazloženju.

Predloženim izmjenama Zakona implementirani su visoki standardi u primjeni sredstava i metoda prikupljanja podataka, propisane procedure u primjeni sredstava i metoda tajnog prikupljanja podataka, precizirani uslovi za medunarodnu razmjenu podataka, propisane specifičnosti za organizaciju rada ANB, ovlašćenja i odgovomosti zaposlenih.

“Donošenje zakona predstavlja normativnu pretpostavku za dalje profilisanje ANB primjerenu medunarodnim /NATO standardima, s osnovnim ciljem kvalitetnog suprotstavljanja bezbjednosnim izazovima, rizicima i prijetnjama”, navodi se u predloženom dokumentu.

Ocjenjuje se da bi neblagovremeno donošenje zakona usporilo aktivnosti na realizaciji preporuka vezanih za poziv Crnoj Gori za članstvo u NATO.

Predlogom Zakona preciznije su definisane nadležnosti ANB, propisivanjem izričite obaveze da o podacima koji ukazuju na postojanje osnovane sumnje da se priprema, organizuje ili da je izvršeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti izvještava policiju i državno tužilaštvo.

Prikupljanje podataka komunikacijom sa građanima dodatno je normirano u odnosu na važeči zakon.

Polazeći od toga da se pripkupljanje podataka od građana vrše isključivo na principu dobrovoljnosti, koristeći rješenja iz uporedne prakse, u cilju jačanja efikasnosti u radu, data je mogućnost, kako se navodi, da ANB zatraži od policije da sa građaninom koji nije dao izričitu saglasnost obavi razgovor uz učešće ovlašćenog službenika Agencije.

“Ali samo ako postoji vjerovatnoća da taj građanin ima saznanja o podacima značajnim za nacionalnu bezbjednost”, kaže se u zakonskom obrazloženju.

Značajne novine predložene su u poglavlju kojim je uređeno tajno prikupljanje podataka.

“Detaljno su razrađena ovlašćenja Agencije u prikupljanju podataka radi uspostavljanja optimalnog skupa instrumenata (sredstava i metoda) u prikupljanju podataka, kojima raspolažu i obavještajno bezbjednosne službe bezbjednosnih sistema zemalja članica NATO i EU”, kaže se u zakonu.

Navodi se da je u primjeni sredstava i metoda kojima se zadire u ljudska prava i slobode građana obezbijeđena procedura odobravanja od sudske vlasti, u skladu sa najvišim standardima zaštite ljudskih prava i sloboda.

Procedura primjene i način odobravanja tajnog praćenja i osmatranja, korišćenjem tehničkih sredstava za dokumentovanje razrađena je na foto, koje odobrava direktor Agencije i audio, video i druge oblike tehničkog dokumentovanja, koje odobrava predsjednik Vrhovnog suda.

“Izuzetno, u slučaju posebne opravdanosti i hitnosti, ukoliko bi odlaganje početka primjene onemogućilo postizanje svrhe radi koje se predlaže, predviđena je mogućnost da direktor Agencije može odobriti otpočinjanje tajnog praćenja i osmatranja, korišćenjem tehničkih sredstava za audio, video i drugih oblika tehničkog dokumentovanja, bez prethodne odluke predsjednika Vrhovnog suda”, kaže se u zakonskom obrazloženju.

Direktor ANB jer dužan da, neposredno po otpočinjanju primjene, predloži donošenje sudske odluke, odnosno da u protivnom obustavi primjenu, a podatke i dokumenta na kojima su oni zabilježeni uništi.

U dijelu kojim se uređuju prava i obaveze službenika, izmjene se odnose na obavezu bezbjednosnih provjera za lica koja su korisnici stručnog osposobljavanja, program i način polaganja posebnog ispita za rad u Agenciji, kao i zabranu javnog istupanja službenika, bez prethodnog odobrenja direktora.

“Kao teži disciplinski prekršaji propisani su i postupanje sa službenim oružjem suprotno propisima kojima je uređeno njihovo davanje i nošenje, kao i javno saopštavanje podataka o Agenciji, bez prethodnog odobrenja direktora. Predloženo je isključenje javnosti u disciplinskom postupku protiv službenika ANB”; kaže se u obrazloženju.

( Mina )