MANS: Građanima da kažu ko želi njihovu zemlju
Sadržaj ponuda za solarnu elektranu u ovom momentu nije moguće komentarisati, odgovorili su iz Ministarstva ekonomije
Ministarstvo ekonomije ni juče nije željelo da saopšti detalje ponuda pristiglih na tender za izgradnju solarne elektrane u Ulcinju, a iz MANS-a poručuju da građani imaju svako pravo da znaju ko je potencijalni zakupac više od šest miliona kvadrata teritorije njihove zemlje, kao i pod kojim uslovima će taj zakup biti realizovan.
Za izgradnju solarne elektrane (SE) na lokaciji Briska gora u Ulcinju prijavili su se malteška kompanija International Renewable Energy Development (IRED), inače vlasnik Vjetroelektrane Možura, udruženo finski Fortum i crnogorska Elektroprivreda i konzorcijum Montesolar za koji nije saopšteno ko ga čini. Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, taj konzorcijum čine Sungreenpower iz francuske grupacije, crnogorski Bemax, kao i Sunderland i Solar Corporation.
“Vijestima” su iz Ministarstva rekli da imajući u vidu da je ovaj projekat jedinstven u regionu i šire, tri ponude su više nego dobar rezultat. Tendersku dokumentaciju otkupilo je 11 kompanija.
Kažu da je otvaranje omota ponuda i konstatacija njene formalne ispravnosti završena u ponedjeljak i sve ponude zadovoljavaju kriterijume u dijelu koji se na to odnosi. Nijesu željeli da odgovore na pitanje šta sadrže ponude jer ih, kako tvrde “u ovom momentu nije moguće komentarisati imajući u vidu da je rok 30 dana od otvaranja ponuda”.
Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac smatra da je to što u Ministarstvu nisu htjeli da otkriju ko se krije iza jednog od tri ponuđača samo nastavak netransparentne prakse kada je raspolaganje državnim resursima u pitanju.
“Smatramo da građani imaju svako pravo da znaju ko je potencijalni zakupac više od šest miliona kvadrata teritorije njihove zemlje, kao i pod kojim uslovima će taj zakup biti realizovan”, rekao je Milovac “Vijestima”.
On kaže da početna cijena po kojoj se nudi zemljište u dugoročni zakup je neprimjereno niska. “Ono što dodatno pojačava ove sumnje jeste potpuno odsustvo čak i najosnovnijih projekcija o tome koliko će solarne elektrane kreirati koristi za lokalne zajednice, pa čak ni onih koliko novih radnih mjesta će biti otvoreno”, rekao je Milovac.
Dodaje da i ako država ne bude subvencionirala proizvodnju struje iz solarnih panela kako tvrde iz Ministarstva, Nacrtom ugovora se predviđa obaveza države da otkupljuje struju iz SE, bez obzira na trenutni energetski suficit ili deficit u državi. Tender za davanje u zakup zemljišta zbog izgradnje SE veće od 200 MW raspisan je krajem maja. Početna cijena godišnjeg zakupa zemljišta je pet centi po kvadratu. Pravo učešća na tenderu imala su sva pravna i fizička, domaća i strana lica, kao i konzorcijumi ako, između ostalog, imaju iskustvo u izgradnji SE kumulativne instalisane snage od 400 MW ili više, a najmanje jedne, snage 100 MW ili veće.
Iz Ministarstva kažu da su kriterijumu trebalo budu samo motiv više domaćim kompanijama da u saradnji sa stranim partnerima dostave ponudu kroz konzorcijum. “Takođe, na ovaj način htjeli smo da podstaknemo strane investitore da uključuju domaće kompanije, a sve u cilju dobijanja što boljih ponuda”, naveli su iz Ministarstva.
Prijavili se “domaći Malteški vitezovi”
Površnim uvidom u spisak kandidata za ovu veliku investiciju, odmah se da zaključiti da se radi o dobro poznatim imenima sa domaće scene koji se u elektriku razumiju koliko i “baba Marta predvođena domaćim Malteškim vitezovima”, ocijenio je za “Vijesti” predstavnik manjinskih akcionara EPCG Vasilije Miličković.
On smatra da je interes građana, države, kompanije EPCG i zaposlenih bio da EPCG svojim sredstvima isfinansira sve koncesione tačke malih hidroelektrana, vjetro i solarnih elektrana.
“Za sve to je bilo dovoljno novca na računu EPCG, ali ne bi bilo domaćih igrača-tajkuna, ne bi bilo korupcije, a onda to nije DPS i nije to naša stvarnost na koju smo se poodavno navikli zahvaljujući nesposobnoj, nestručnoj i koruptivnoj opoziciji koja se zadovoljava mrvicama sa stola Mila Đukanovića, koje njima život znače”, istakao je Miličković.
On je podsjetio na raniji slučaj da je za dobijanje koncesije za izgradnju vjetroelektrana na Možuri obećana petomilionska nagrada i da se i danas u sudu vodi sudski postupak, a da je Đukanović pošao na Maltu i otuda saopštio vijest da će neko od malteških vitezova investirati 50 miliona eura u vjetroelektrane čiju će cijenu platiti građani.
On smatra da će posao EPCG u vezi sa otkupom akcija Rudnka uglja i preuzimanjem svih obaveza te firme na kraju koštati više od 80 miliona eura, i da je bilo bolje da se taj novac iskoristio za otkup akcija od A2A, nakon čega bi se raspisao tender za dokapitalizaciju EPCG, i Crna Gora sa milijardom, koja bi ušla u državu, postala najveće investiciono gradilište u obnovljive izvore, i u solarnu energiju.
Finci tražili saradnju sa EPCG
Iz EPCG tvrde da im se renomirana finska kompanija obratila sa zahtjevom za saradnju u ovom projektu.
“Nakon detaljne analize menadžment kompanije se obratio Odboru direktora koji je dalo zeleno svjetlo za ovu poslovnu odluku. Dakle, učešće našeg konzorcijuma na javnom pozivu Ministarstva ekonomije prošlo je, za sada, sve nadležne organe kompanije. U slučaju da dobijemo pomenuti poslovni aranžman, odluku o daljoj implementaciji projekta verifikuje Skupština akcionara, tako da ne stoji konstatacija da se bilo šta radi iza očiju javnosti već u skladu sa poslovnom politikom i Statutom kompanije”, odgovorili sui z EPCG na pitanja “Vijesti” kako je došlo do saradnje EPCG sa finskom kompanijom u vezi sa učešćem na tenderu za solarnu elektranu, ko je i kada dogovorio taj aranžman daleko od očiju javnosti i malih akcionara EPCG, budući da se o tako nečemu nikada nije raspravljalo na Skupštni akcionara.
( Milorad Milošević, Biljana Matijašević )