Iza škotskog pokreta nezavisnosti: Kralju Aleksu se i dive i rugaju

Aleksa Salmonda, arhitektu današnjeg referenduma u Škotskoj, njegovi zemljaci, dijelom ismijavajući ga, a dijelom sa divljenjem, nazivaju Kralj Aleks. U svakom slučaju, ovaj političar koji će ove godine napuniti šezdeset godina, mogao bi sjutra ostvariti najveći politički trijumf, navodi njemački nedjeljnik „Špigl“. Borba za nezavisnu Škotsku je njegova životna misija, a decenije rada su ga dovele tu gdje je sada. Međutim, kako navodi „Špigl“, mnogi Škoti će danas glasati za nezavisnost ne zbog Salmonda, već uprkos njemu. Naime, istraživanja javnog mnjenja su pokazala da je 43 odsto birača nezadovoljno prvim ministrom; a mnogi smatraju da je samoživ i arogantan i da mu je glavni motiv želja za vlašću.

Evropi je jasno: Škotska nije posljednja >>>

Na prvi pogled Salmond izgleda kao ljubazni farmer u odijelu i kao takvog ga je lako potcijeniti, što je dugo i bio slučaj. Političari u Londonu su uvidjeli Salmondov politički talenat i smjelost kada je ušao u Donji dom 1987. ispred Škotske nacionalne partije (SNP), ali niko nije ni pomislio da bi se Škoti mogli osiliti da se odvoje od Ujedinjenog Kraljevstva. Prije samo godinu dana unionisti su bili ispred separatista za cijelih trideset procenata.

Međutim, prvi ministar se dosta bavio ubjeđivanjem. Salmond ima kvalitet poželjan za političara - lako se povezuje sa ljudima. Izuzetno je elokventan i dovoljno samouvjeren da može da se šali na svoj račun. Sredinom avgusta u diskusiji sa istoričatem Tomom Devinom u Edinburgu, upravo je zahvaljujući tome za svega dva minuta osvojio publiku.

Međutim, iza te fasade je političar koji može biti nemilosrdan. Njegovi saradnici kažu da je perfekcionista koji zna biti prilično bučan ukoliko mu se nešto ne dopada. U više navrata je, pak, rekao da će rezultate referenduma prihvatiti čak i ukoliko Škoti odluče da ga ne slijede.

Njegov privatni život nikada nije privlačio pažnju. Već 33 godine je u braku sa Mojrom, kćerkom automehaničara. Ona je 17 godina starija od njega i rijetko je fotografisana u javnosti. Salmond ju je upoznao dok je 1970-ih radio u škotskom odsjeku britanske vlade - i ona mu je bila šefica. Vjenčali su se 1981, nemaju djece i žive u starom mlinu u zabačenom selu Stričen, sjeverno od Aberdina. Salmond je 1990-ih pretvorio Škotsku nacionalnu partiju (SNP) u modernu stranku lijevog centra, koja se protivi vojnim intervencijama u inostranstvu i teži da od Škotske napravi zonu bez nuklearnog oružja, navodi „Špigl“. Salmond je 2007. prvi put uveo SNP u vladu u Edinburgu, a sada uživa apsolutnu većinu u škotskom parlamentu. Zna kako da osvoji glasove radničke klase, a konkurencija laburista, liberala i konzervativaca je slaba.

Za engleske novinare on je uglavnom predmet ismijavanja, a sa rijetkim i izuzecima svi listovi su protiv njega. Međutim, izgleda da mu to ne smeta, već da iz toga crpi energiju.

Poput većine Škota, Salmond je odrastao u uvjerenju da je njegova domovina siromašno seoce koje nikada ne bi preživjelo bez Juga. Mišljenje je promijenio tek kada je počeo da studira ekonomiju.

Politikom je počeo da se bavi 1980-ih zbog Margaret Tačer - tačnije zbog mjera smanjanja socijalne pomoći, privatizacija i povećanja poreza koje je uvela Škotskoj godinu dana prije nego ostatku Velike Britanije. Gvozdena ledi je zapravo inspirisala cijelu jednu generaciju škotskih patriota, navodi njemački nedjeljnik.

Salmond je sada na vrhuncu karijere, mada nije isključivo on zaslužan za uspjeh kampanje za nezavisnost. Ono u čemu je uspio jeste da pogodi Škote u živac. Bez euforije među pripadnicima radničke klase koji su blisko povezani sa SNP-om, ovaj pokret bi odavno počeo da se rasipa. Usljed toga činjenica da Salmond ne može - ili ne želi - da razjasni mnoga pitanja u vezi sa referendumom nije odigrala značajnu ulogu. Pitanja poput: koju valutu će imati nezavisna Škotska, kako će biti podijeljen britanski državni dug, ili koliko nafte je ostalo u Sjevernom moru.

Zapravo je moguće da je upravo Salmond najviše iznenađen uspjehom separatističkog pokreta. Posljednjih dana uoči referenduma, u baštenskom centru kod Aberdina u razgovoru sa novinarem njemačkog nedjeljnika, on odaje utisak čovjeka koji uživa u svom trijumfu.

Porast podrške nezavisnosti

Podrška škotskoj nezavisnosti je porasla na 49 procenata, pokazalo je istraživanje koje je sproveo Ipsos MORI noć uoči referenduma koji bi mogao pocijepati Ujedinjeno Kraljevstvo.

Prema anketi, 51 odsto birača podržava ostanak Škotske u UK, objavila je televizija STV. Podrška nezavisnosti je porasla za sedam procenata otkako je 5. avgusta sprovedeno slično istraživanje.

Galerija

( Nada Bogetić )