Mlade ne zanima crnogorska zbilja

U želji da stvore medij koji će biti ogledalo crnogorskog društva, Bosiljka Kankaraš i tadašnji tim, prije osam godina su počeli projekat Zrcalo.me. Nikada nisu ostvarili naum da Zrcalo bude štampani časopis, ali ovog septembra bilježe uspješnu osmu godinu postojanja njegove internet verzije.

“Željeli bismo da naš medij bude zrcalo (ogledalo) crnogorskog društva. Probaćemo, na naš način, da podignemo nivo svijesti, prije svega mladim ljudima. Nadamo se da će nam u toj misiji pomoći saradnici iz redova originalnih ljudi”, riječi su kojima redakcija tog portala upoznaje posjetioce sa onim na čemu rade.

Zrcalo.me u septembru navršava osmu godinu svog postojanja. Bosiljka Kankaraš, autorka idejnog projekta časopisa, koji je tokom razvoja 2015. godine iznjedrio i Nevladino udruženje “Zrcalo”, podsjeća da je njegova početna namjera bila okupljanje mladih i talentovanih umjetnika Crne Gore “koji se ne libe da javno izraze svoj stav”.

“Bio je cilj da se stvori kritična masa koja bi doprinijela zdravom razvoju crnogorske kulture”, priča za “Vijesti” ona.

Uz Bosiljku, u današnjoj redakciji magazina Zrcalo.me su Mato Kankaraš, koji vodi portal, te Saša Petrović, autor dizajna magazina.

Odluka da pribjegnu elektronskom formatu časopisa, koji je rađen na Wordpress platformi, uslijedila je negdje na njegovom početku, kada su u timu Zrcalo.me postali svjesni da finansijski ne mogu da iznesu štampanje časopisa. Iz sličnih razloga, dodaje Bosiljka, ubrzo se rasula i početna redakcija, koja je bila pretežno sastavljena od studenata. Ona dodaje da je saradnja sa mladima, prije svega studentima i srednjoškolcima, koji imaju snažan vlastiti stav, i danas posebno značajna za njihov magazin.

“Ali, upravo tu nalazimo najslabiji odziv”, kazala je ona.

U nastojanju da časopis i mogućnost za saradnju bliže predstave mladima, iz redakcije su Zrcalo.me ranije predstavili učenicima podgoričke i danilovgradske gimnazije, kao i studentima fakulteta Univerziteta Crne Gore.

“Suštinski, jedino što su nam pojedinci slali, jesu pjesme od kojih smo jedan dio i objavili”, kaže ona.

Koliko je za nju kao urednicu važan snažan stav pojedinca, možda najbolje govori upravo biografija Bosiljke Kankaraš. Godine 2003. se, zbog propadanja Banke za razvoj i finansijskog kraha, vratila u Telekom, gdje je radila na poslovima PR-a. Kankaraš je u Telekomu tri godine kasnije dobila otkaz, jer se usprotivila njegovoj prodaji. U Telekomu je uređivala i list Nezavisnog sindikata “Glasnik”, koji je, kako se navodi u njenoj biografiji, otvoreno kritikovao neoliberalnu politiku rukovodstva.

Radila je kao profesorica književnosti, novinarka, pozorišna kritičarka za više časopisa, bila je reditelj i scenarista alternativnih predstava u Dodestu, KUD “Aluminijum”... Tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije, borila se za suverenu Crnu Goru pišući komentare za “Liberal”, autorka je više knjiga, godine 1996. je osnovala prvo Udruženje žena Crne Gore “Jakvinta” sa namjerom da utiče na razvoj ekološke svijesti.

Briga o životnoj sredini danas je i jedna od osnovih djelatnosti Zrcala i to, kaže Bosiljka Kankaraš, ne odražava samo njen vlastiti stav.

“Mi i kao časopis i kao udruženje smatramo elementarnim postupkom održavanje životne sredine koja nam omogućava organizovan život”.

Posjetioci su tako na Zrcalu nedavno mogli da čitaju tekst Darka Stijepović iz Centra za razvoj Durmitora “Ekocid na Crnom jezeru”. Među drugim autorima čije tekstove Zrcalo često objavljuje su arhitekta Miško Bajković, slikar Bratislav Medojević, te Mato i Bosiljka Kankaraš. Autori su slobodni u izboru tema.

“Ne namećemo nijednom autoru temu za pisanje, već svako ima slobodu da izrazi ono što smatra zanimljivim. Autore po pravilu nalazimo spontano i otvoreni smo za saradnju - štaviše konkurs za saradnike je stalno otvoren. Uz dva značajna uslova: originalnost i rječitost”, objašnjava Bosiljka.

Autori objavljuju teme iz oblasti književnosti, religije, posjetioci na stranici mogu čitati i književne, likovne, pozorišne, te filmske osvrte. Magazin je i mjesto na kojem posjetioci dobijaju informacije i izvještaje o kulturnim dešavanjima, poput pozorišnih predstava, koncerata…

“U saglasnosti sa osnovnim konceptom časopisa u svakodnevnom ambijentu spontano nalazimo teme koje smatramo značajnim”, objašnjava Kankaraš, koja je i autorka prvog online izdanja Njegoševe “Luče mikrokozma”, koje sadrži prevod crkvenoruskih i staroslovenskih riječi. Online “Luča mikrokozma” je takođe objavljena na portalu Zrcalo.me.

Taj magazin ni osam godina od osnivanja nema nikakvu finansijsku podršku i zavisi isključivo od sopstvenih sredstava.

“Konkurisali smo više puta kod Ministarstva kulture Crne Gore, ali, nismo dobili finansijsku potporu za naše projekte, među kojima je bilo osnivanje štampanog medija Zrcalo, kao i pokretanje izdavačke djelatnosti Zrcala”, kazala je Kankaraš, dodajući da je svaka dobronamjerna pomoć za razvoj časopisa od velikog značaja, kako u materijalnom, tako i u moralnom pogledu.

( Damira Kalač )