Seoske kuće na sjeveru čekaju prve goste

U tri sela na sjeveru stvoreni su uslovi da se šest domaćinstava počne baviti seoskim turizmom. To su pioniri seoskog turizma, od kojih će ubuduće moći da uče svi ostali kojima to bude izbor. “Dva domaćinstva su u kolašinskom selu Lipovo (porodice Puletić i Dulović), u Bistrici u Bijelom Polju (porodice Čindrak i Piliće) i u Lubnicama kraj Berana (porodice Kljajić i Obradović). Ta domaćinstva su već spremna za prve goste, interesovnje je veliko, već ima i rezervacija. To je veliki pomak i sada imamo te prve porodice koje drugima možemo da pokažemo kao uzor. Nakon ovog projekta su uvedeni neki novi standardi u seoskom turizmu”, rekla je juče direktorica Regionalne razvojne agencije Bjelasica, Komovi, Prokletije (RRA) Jelena Kričković. Na završnoj konferenciji u kolašinskom hotelu “Bjanka” juče je obilježen završetak ambicioznog projekta, čiji je cilj bio razvoj planinskog turizma, a koji je finansirala EU. Riječ je o prekograničnoj saradnji BiH i Crne Gore, a u nekoliko sjevrnih opština taj projekat realizovala je (RRA), dok je lokalni partner bila Turističa organizacija Mojkovca. Tokom 21 mjeseca mnogo je urađeno na podizanju standarda planinskog turizma, a naročita pažnja je poklonjena stvaranju uslova za cjelogodišnju turističku ponudu na sjeveru. Najviše se uradilo u oblasti seoskog turizma, speleologije, terena za slobodno penjanje i staza za biciklizam i pješačenje. Domaćinstva koja su uključena u projekat izabrali su prije par godina austrijski eksperti za seoski turizam. Vodilo se računa da kuće budu u tradicionalnom stilu, a gostima će biti nuđena, isključivo, domaća hrana, jer je riječ o domaćinstvima, koja se bave poljoprivredom. Za njih su kroz projekat obezbijeđeni grantovi od po 2.000 eura i besplatna praktična obuka. Unutrašnjost jedne od kuća za izdavanje “Tokom projekta urađene su tri biciklističke i četiri pješačke staze, kao i tri terena za slobodno penjanje (Kolašin, Mojkovac, Berane). Ispitano je 330 speloloških objekata (jame ili pećine), na teritoriji Barana, Bijelog Polja, Mojkovca, Kolašina...” kazala je Kričković. Za sve to je iz evropskih fondova obezbijeđeno 250.000 eura, koliko je bila vrijednost projekta i u BiH. Kljajić: Od đeda sam naslijedio kuću iz 1918. i u njoj vidio šansu Prema riječima jednog od korisnika grantova, podrška od RRA je bila ogromna. Kako je kazao Milan Kljajić iz Lubnica kod Berana, on je ideju da se bavi seoskim turizmom dobio obilazeći, kao proizvođač meda, slična domaćinstva na prostoru bivše Jugoslavije. “Naslijedio sam od đeda kuću izgrađenu 1918. godine. Vidio sam to kao šansu i uz pomoć RRA sada sam već napravio stabilnu osnovu da se mogu baviti seoskim turizmom ubuduće. Sve je u početku, ali sam optimista", rekao je Kljaiić.

Galerija

( Dragana Šćepanović )