Stećci u divljoj ljepoti Durmitora
Umjetnički maksimum stećka je da označi prebivalište duše, kao što mi danas imamo potrebu da negdje opstanemo
U okviru Pete međunarodne likovne kolonije "Umjetnost u divljoj ljepoti" koju je, uz podršku Ministarstva kulture, šavnički Centar za kulturu organizovao u etno selu "Nevidio" u Pošćenju, održana je javna tribina "Stećci na durmitorskom području", kao posljednji segment manifestacije “Šavničko kulturno ljeto”.
"Ovo je prvi skup o stećcima na prostoru opštine Šavnik i želimo da javnosti predstavimo neke nove lokalitete sa stećcima, kako bi oni ušli u evidenciju i bili stavljeni pod zaštitu i nadzor Zavoda za zaštitu spomenika. Takođe, želimo skrenuti pažnju na bogato kulturno-istorijsko nasljeđe koje nije dovoljno istraženo, evidentirano, obrađeno i zaštićeno na pravi način“, kaže direktor Centa za kulturu Igor Šuntić.
Kroz svoje izlaganje "Stećci u Drobnjaku" Risto Starović je podsjetio, da se tom temom bavio čuveni arheolog Šefik Bešlagić, boraveći 1975. godine u Pošćenju.
"Evidentirajući tom prilikom 113 stećaka na ovom lokalitetu, Bešlagić je izdao djelo 'Nekropola drobnjačke vlastele u Pošćenju', konstatujući da se radi o jednom zbirnom lokalitetu - nekropoli, koja je okupljala sve katune zbirane kasnije u pleme Drobnjaci koje se pominje već u 13. vijeku. Prije gotovo četiri decenije pokrenuta je inicijativa o njihovoj zaštiti. Umjetnički maksimum stećka je da on negdje označi prebivalište duše, kao što mi danas imamo potrebu da negdje opstanemo, da ne umremo u ovom poimanju smrti", kaže Starović.
Iz istorijskog ugla na tribini je govorio akademik Momir M. Marković koji smatra da jedino što je nesporno, kada govorimo o stećcima jeste da su to materijani ostaci kulture bogumila.
( Obrad Pješivac )