Javna rasprava o Nacrtu zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom: Sankcije garancija poštovanja zakona

Centralnom raspravom u Nikšiću počeo je set tribina o Nacrtu zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom.

Kako je objasnila pomoćnica ministra za ljudska i manjinska prava Blanka Radošević Marović u početku se krenulo sa izmjenama i dopunama postojećeg zakona, ali je radna grupa uočila da će promjene biti toga tipa da se mora raditi novi zakon.

U radnu grupu, prema riječima Marović, pored eksperata iz Vlade ušli su i dva člana NVO sektora, ljudi čije se organizacije bave zaštitom prava osoba sa invaliditetom.

To su Miroslava Ivanović i Mimo Korać.

Marović je istakla da su usvojene primjedbe Evropske komisije da zakon mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, posebno sa Konvencijom UN o pravima osoba sa invaliditetom, što nije bio slučaj sa postojećim zakonom.

Zato će, kako je objasnila, nakon završetka javne rasprave, konačan tekst zakona biti poslat Evropskoj komisiji na monitoring kako bi se još jednom razmotrila usklađenost sa međunarodnim pravom.

"Primjedbe nevladinih organizacija i zaštitnika za ljudska prava odnosile su se na kaznene odredbe. Insistirali su da bude uvršteno što više sankcija, što je i urađeno, jer one su garant da će se zakon poštovati. Posebno ako su novčane kazne visoke“, kazala je Marović.

Tako Nacrt novog zakona sadrži sankcije za sve ključne oblasti života, a novčane kazne se kreću od 1.500 do 20.000 eura.

Zakonom su obuhvaćeni pored postojećih i novi oblici diskriminacije kao što su pozivanje, pomaganje, podsticanje i davanje instrukcija, kao i najvljena mogućnost da određeno lice ili grupa lica sa invaliditetom budu izloženi diskriminaciji.

Kao zaštitne mjere predviđeno je oduzimanje predmeta, zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti i javno objavljivanje odluke.

Zaštitniku za ljudska prava 2012.godine je stiglo svega pet predmeta koja su se odnosila na diskriminaciju osoba sa invaliditetom, dok ih je prošle godine bilo šest.

"Smatramo da to sigurno nije odraz pravog stanja stvari ovako mali broj pritužbi zaštitniku, već prije svega činjenica da su u principu nedostupne informacije o obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj zaštiti i kršenju osnovnih ljudskih prava u ovim oblastima", kazala je pomoćnica ministra. Zato je njihov zadatak, kako je rekla, da novi zakon promovišu kako bi stigao do stigao do javnosti i onih kojima je namijenjen.

Prema rijrečima sekretara Ministarstva za ljudska i manjinska prava Mersudina Gredića do kraja septembra javne rasprave biće organizovane u Bijelom Polju, Baru i Podgorici. On je pozvao sve da primjedbe i sugestije pošalju do 30.septembra kako bi se o istim moglo razmatrati i uvrstiti ih u novi Zakon.

"Interesuje nas šta javnost misli o ovome. Mislim da nema lokalne uprave koja se svakodnevno ne sreće sa zahtjevima osoba sa invaliditetom. Neminovno je da postoje barijere hajde zajedno da uradimo sve da im život olakšamo“, pozvao je Gredić.

Galerija

( Svetlana Mandić )