Zabrana ribolova samo u blizini istraživačkih brodova

Ne postoji klasična zabrana ribolova tokom geofizičkih istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju već postoji zabrana prilaska svih plovila, uključujući i ribarska, području na kojem će biti seizmička plovila, navedeno je iz MInistarstva poljoprivrede “Vijestima”.

Kompanija Eni Montenegro vršiće 3D geofizička istraživanja u granicama pomorskih blokova 4, 5, 9 i 10 u trajanju od 47 dana. Brod za istraživanje prema najavama trebalo bi da u Bar stigne u subotu 10. novembra.

“Površina pomorskih blokova na kojima će se vršiti prikupljanje 3D geofizičkih podataka iznosi 1.228 kvadratnih kilometara, a ako se uzmu u obzir trase kojima će se kretati istražno plovilo i manevarski prostor za okretanje seizmičkih plovila, ukupna površina zahvata iznosiće oko 1.800 kilometara kvadratnih”, naveli su iz Ministarstva.

Pomorski saobraćaj u ovoj zoni će se kontinuirano pratiti tokom istraživanja. Kako su objasnili, glavno plovilo za istraživanje, pomoćno plovilo i dva broda presretača će imati stalnu radio komunikaciju sa nadležnim službama za pomorski saobraćaj.

“Standardna udaljenost od seizmičkih plovila je tri kilometra mjereno od prednje strane broda, tri km sa obije strane broda, 13 km od krme, plus u prečniku od 500 metara od repne bove. Ovo područje će se smatrati zonom zabrane za sva plovila koja ne učestvuju u istraživanju”, naveli su iz Ministarstva.

Kompanija koja vrši istraživanje u obavezi je da ima osobu na plovilu koja će biti službenik za vezu sa ribarima, kako bi se minimizirao potencijalni uticaj na ribolov.

Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu uradila je firma Eni Montenegro, na osnovu koje je dobijena dozvola za istraživanje od Agencije za zaštitu životne sredine, a njome je definisan i okvir nadoknade za ribare koji tokom istraživanja ne budu mogli ribariti.

“Naknada se ne odnosi na gubitak resursa ribe i smanjenje ulova jer su u odobrenom Elaboratu predviđene sve mjere zaštite i ublažavanja uticaja na resurse ribe i morske sisare, već samo na smanjenje opsega obavljanja ribarskih aktivnosti tokom dana istraživanja. Takođe, obezbjeđivanje nadoknade za ribare vrši se po principu koji je opšte prihvaćena praksa i podrazumijeva koncept da „investitor plaća“, te samim tim kompletan iznos naknade za ribare pada na teret investitora - Eni Montenegro”, naveli su iz Ministarstva.

Oni kažu da se visina naknade određuje prema formuli koja se pokazala kao primjer dobre prakse i kao takva primijenjuje se i u ostalim državama gdje se vrše ovakva ispitivanja kao što je Norveška, Italija...

“S obzirom na to da svaka zemlja ima svoje specifičnosti, i okvir za nadoknadu se razvija u direktnoj komunikaciji investitora sa predstavnicima ribara. Do danas su predstavnici ribara imali pet sastanka sa Eni Montenegor u cilju traženja prihvatljivog rješenja za nadoknadu za obije strane”, kazali su iz Ministarstva.

Prošle sedmice potpredsjednik Nacionalnog udruženja ribara Dragoljub Bajković, rekao je “Vijestima” da Eni nudi 175.000 eura naknade za 127 ribara, pa bi 102 mala ribara dobili do 1.500 eura, a 24 velika ribara do 6.000 eura. On je tada rekao da neće prihvatiti ovakvu procjenu jer će posljedice po živi svijet trajati mnogo duže od samog istraživanja.

Agencija: Javnost bila obaviještena

Povodom teksta “Zabrana ribolova zbog istraživanja nafte, ribari traže veću odštetu”, u kojem su ribari i građani koji se protive istraživanju naveli da se javna rasprava krije od javnosti, iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine su naveli da su obavještenje objavili u “Pobjedi”, na svom sajtu i na oglasnoj tabli Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Bar.

Saopštili su i da su omogućili direktan uvid u elaborat u svojim prostorijama i u Sekretarijatu, kao i preuzimanje dokumentacije sa sajta Agencije. Naglasili su i da su raspisali i uputili javni poziv nevladinim organizacijama za predlaganje kandidata u sastav Komisije za ocjenu elaborata 3. oktobra 2018, kao i da je na samoj raspravi bio dostupan i tekst eleborata na crnogorskom jeziku.

“Izvještaj sa javne rasprave sa svim pitanjima i diskusijama biće predat Komisiji za ocjenu elaborata, koja će uzeti u razmatranje pokrenute diskusije i pitanja. Nakon toga, Agenciji će dostaviti Izvještaj o ocjeni elaborata sa predlogom odluke”, naveli su iz Agencije.

( Goran Kapor )