Crna berza ljekovitog igalskog blata

Blatnu plažu u Igalu, blizu ušća rijeke Sutorine, svakog proljeća, sa prvim toplijim danima, preplave turisti koji tu traže olakšanje i lijek za svoje, uglavnom reumatoidne bolesti. Stevanija Knežević iz Prijedora, zbog ljekovitog blata ljetuje u Igalu već 10 godina.

“Blato u kombinaciji sa plivanjem u toploj vodi mi mnogo pomaže”, ističe Stevanija. Početkom prošlog vijeka, stručnjaci čuvenog francuskog Višija, dokazali su ljekovita svojstva igaljskog blata. Zahvaljujući ovoj prirodnoj blagodeti 1949.godine otvoren je Instut Igalo gdje koriste blato u terapijske svrhe.

Zdravstveni radnici znaju kako pravi peloid izgleda i kako se ispravno koristi, ali se turisti oslanjaju na nepouzdane informacije mještana. Pokušavaju sami da se liječe, vadeći blato sumnjivog kvaliteta iz mora ili ga kupujući na improvizovanim štandovima duž šetališta.

Za plastičnu bocu blata, zavisno od veličine, u Igalu treba izdvojiti od 1 do 5 eura. Prodavci tvrde da je blato ljekovito - “prve kategorije” i da za to garantuju “papiri” koje imaju od Instituta Igalo. Dr Ljubomir Radojičić, viši naučni saradnik u Institutu, stručnjak koji je doktorirao iz oblasti balneologije, odnosno na prirodnim i ljekovitim faktorima Crnogorskog primorja, nije želio da komentariše tu “primitivnu i nezakonitu pojavu koja sve više uzima maha, srozavajući ugled Instituta i Igala kao liječilišnog mjesta” .

Ovoj pojavi već godinama ni u hercegnovskoj inspekciji ne uspijevaju da stanu na kraj. Do tada Institut, u saradnji sa firmom "Yu briv" iz Kotora za svoje potrebe vadi peloid u moru ispred Mediteranskog centra (Stara banja) sa dubine od 5 metara u odnosu na dno podmorja. To, ističe dr Radojičić, garantuje njegov izuzetan kvalitet i ekološku ispravnost koja je neophodna za korišćenje u medicinske svrhe.

“U prošloj kampanji smo izvadili 700 tona vrlo kvalitetnog peloida. Sljedeća se očekuje na proljeće iduće godine. Prosječna dnevna potrošnja peloida kad Institut radi punim kapacitetom, kao što je to slučaj sada je više od 2 tone. Da bi se peloid mogao koristiti u terapeutske svrhe, on u tehničkom dijelu Instituta mora da prođe niz procedura i kontrola. Sa Institutove deponije blata na Staroj banji potrebne količine se odvoze u pogon blata u toj ustanovi gdje se peloid melje, miješa sa mineralnom vodom Igaljka, a potom se zagrijava u velikim kazanima. Odatle se pumpama distribuira i koristi u liječenju bolesnika”, objašnjava dr Radojičić.

Blato je masno, crne boje, sa slabim mirisom na sumpor-vodonik. Primjenjuje se u liječenju mnogih oboljenja, prije svega reumatskih.

Ne zna se kolike su rezerve, peloidu prijeti zagađenje zaliva

Dr Radojičić konstatuje da, iako se peloid koristi više od šest decenija, nikada nijesu utvrđene njegove rezerve u podmorju Igala. Najavljuje da bi se takvo istraživanje moglo realizovati uskoro ako se odobre sredstva za projekat koji je kreirao zajedno sa Anom Mišurović, u saradnji sa Centrom za ekotoksikološka istraživanja iz Podgorice i Institutom "Dr Simo Milošević". Igalsko blato još je izuzetnog kvaliteta, ali i ekološke čistoće koja je neophodna za njegovo korišćenje.

“Ako se vrlo brzo ne preduzmu mjere zaštite od daljeg invazivnog zagađenja Topljanskog zaliva i kvalitet blata ubrzo će najvjerovatnije doći u pitanje. Zbog zagađenja ugrožen je i opstanak morske trave Posedonia oceanika koja je dio lanca komponenti koje stvaraju ljekovito igaljsko blato”, upozorava dr Radojičić.

Ideja da se blato pakuje i prodaje sa atestom

ecenijama postoji ideja koja se nije realizovala, da se igaljski peloid pakuje i prodaje na tržištu.

Naravno, atestiran i sa uputsvom za primjenu, kako se radi sa svim ljekovitim peloidima u svijetu a koje mnogi Velnes centri na Crnogorskom primorju kupuju za velike pare. Neki od njih blato nabavljaju čak u Španiji.

Galerija

( Slavica Kosić )