Regionalni vodovod uzeo šest miliona mimo zakona

Javno preduzeće Regionalni vodovod Crnogorsko primorje (JPRV) iz Budve iako to nije po zakonu, i dalje naplaćuje „posebnu naknadu za izgradnju objekata na Crnogorskom primorju“, a po tom osnovu lani je prihodovalo preko 2,3 miliona eura.

Ova naknada u visini od 1 odsto predračunske vrijednosti investicije u izgradnju pojedinog objekta, uvedena je Zakonom o regionalnom vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja iz 2007, a u omjeru 80 prema 20 odsto dijele je državna i kase primorskih opština na čijoj se teritoriji ona naplaćuje. Dio koji propada državnom budžetu, po zakonu „koristiće se kao namjenski prihod za izgradnju regionalnog sistema vodosnabdijevanja“ i prenosi se u JPRV.

Prihodi od ove naknade proteklih su godina činili oko polovine ukupnih prihoda JPRV. Zarada od isporuke i prodaje vode sa izvorišta Boljesestre primorskim gradovima, a što bi trebala biti njegova glavna djelatnost, JPRV-u je u drugom planu, što potvrđuje podatak da je to preduzeće lani od prodaje vode prihodovalo 1,7 miliona eura, a od sporne naknade 2,37 miliona eura.

Sa otvaranja, Foto: Boris Pejović

Sve to međutim, ne bi bilo ništa čudno da ne postoji član 26 Zakona o regionalnom vodosnabdijevanju koji kaže da se ova naknada „može naplaćivati najduže do završetka izgradnje regionalnog sistema vodosnabdijevanja”. Ako je vjerovati premijeru Milu Đukanoviću, regionalni vodovod je završen prije četiri godine, od kada je shodno zakonu, morala prestati naplata ove naknade.

“Izuzetno mi je zadovoljstvo da svečano otvorim Regionalni vodovod za Crnogorsko primorje. Završetkom radova na ovom objektu, Crna Gora je značajno bliže dostizanju vizije visokorazvijene turističke destinacije i društva, sa stvorenim pretpostavkama za poboljšanje kvaliteta život naših građana”, kazao je Đukanović 29. septembra 2010. na svečanosti povodom završetka regionalnog vodovoda.

Premijer je tada rekao da je regionalni vodovod koštao 81,7 miliona eura i da je “završen za nešto više od 3 godine od kada je vlada donijela odluku o početku izgradnje ovog kapitalnog projekta”. Zakon do danas nije mijenjan, a JPRV je u međuvremenu, po osnovu naknade na koju od septembra 2010. formalno nema pravo, uzelo skoro 6 miliona eura. Inače, JPRV, preduzeće sa sjedištem u Budvi, vode Đukanovićevi sugrađani iz Nikšića i visoki funkcioneri DPS - Miodrag Pejović kao predsjednik UO i Goran Jevrić kao izvršni direktor.

“Vijesti” su u protekla tri dana pokušale od Jevrića da dobiju odgovor zašto i dalje naplaćuju ovu taksu, ali nije odgovarao

Menadžment JPRV ne namjerava odustati od naplate ove naknade bez čijeg izmirivanja investitori ne mogu dobiti građevinsku dozvolu. U svom izvještaju za 2013. poslovodstvo JPRV upozorava da je propisano da tu naknadu ne plaćaju investitori objekata od opšteg interesa, a budući da novi Zakon o uređenju prostora za “objekte od opšteg interesa proglašava razne vrste hotela, eko sela i sličnog, menadžeri JPRV strahuju da bi im izvori prihoda mogli osjetno presušiti.

“Jasno je da bi izjednačavanjem termina objekata od opšteg interesa shodno Zakonu o uređenju prostora i gradnji objekata, te objekata od opšteg interesa shodno Zakonu o regionalnom vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja, ovo preduzeće imalo nemjerljivu štetu. To posebno dobija na značaju imajući u vidu najave značajnih investicionih zahvata na području Crnogorskog primorja - Luštica, Kumbor, Kraljičina plaža….”, naglašavaju iz menadžmenta JPRV koje je samo od Porto Montenega po tom osnovu u protekle tri godine uzelo 1,31 miliona eura, a lani je kompaniji Luštica Development za izgradnju marine naplaćeno skoro 192 hiljade eura ove naknade. Marine su objekti od opšteg interesa.

“Vijesti” su u protekla tri dana pokušale od Jevrića da dobiju odgovor zašto i dalje naplaćuju ovu taksu, ali nije odgovarao na pozive i poruke.

Stižu novi krediti i odšteta Strabagu od 12 miliona

Firma koja je osnovana 1974. godine i koja je tek u septembra 2010. ispunila svoju namjenu – dovođenje vode iz basena Skadarskog jezera na primorje, suočena je sa velikim kreditnim opterećenjima, pa anuiteti kredita koji JPRV vraća EBRD-u i Abu Dabi fondu, trenutno iznose oko 3 miliona eura.

Od oktobra 2017. na naplatu dospijeva i kredit uzet kod Svjetske banke, a JPRV nad glavom „visi“ i višemilionska odšteta kompaniji „Strabag“ koja je pokrenula i dobila međunarodnu arbitražu na sporu sa JPRV vrijednom preko 12 miliona. JPRV je svoje je poslovanje opteretio preuzimajući obaveze iz plana za vodosnabdijevanje Cetinja, pa po tom osnovu vraća kredit od pola miliona eura.

Galerija

( Siniša Luković )