Šta je ruski konvoj dopremio u Ukrajinu?

Ruski konvoj je dopremio pomoć istoku Ukrajine, a izvještači AP koji su pratili kamione tvrde, na osnovu buke iz tovarnog prostora, da oni nisu bili puni.

Stotine ruskih kamiona koji su dovezli pomoć, vratilo se u subotu u Rusiju iz istočne Ukrajine koja je pod vlašću pobunjenka, a ostale su velike potrebe za dugoročnom pomoći toj oblasti gdje su kuće i sredstva za život uništeni višemjesečnim borbama.

Uoči očekivanog sastanka u utorak predsjednika Rusije i Ukrajine, njemačka kancelarka Angela Merkel razgovarala je u subotu u Kijevu s ukrajinskim zvaničnicima i izrazila nadu u mirno rješenje sukoba koji je odnio više od 2.000 života.

Rusija je u petak jednostrano poslala stotine kamiona pomoći u Ukrajini preko granice pod kontrolom pobunjenika, rekavši da je izgubila strpljenje zbog odugovlačenja Ukrajine da ih pregleda, što je Ukrajina odmah nazvala invazijom.

Do sredine popodneva u subotu, svi kamioni su se vratili u Rusiju, rekao je novinarima u ruskom gradu Donjecku Pol Pikar iz Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi. Jedan ruski zvaničnik je rekao da je u konvoju bilo 227 vozila.

Izvještač agencije AP sa ukrajinske strane granice je vidio da je 40 bijelih šplepera otišlo prazno. Rusija je saopštila da su kamioni dovezli samo hranu, vodu, generatore i vreće za spavanje teško pogođenom uporištu pobunjenika, Lugansku.

Ukrajina i drugi, uključujući SAD, Evropsku uniju i NATO, osudili su ruski potez kao kršenje suvereniteta Ukrajine. Kijev i zapadne zemlje su aludirali da konvoj može da prokrijumčari pojačanje za pro-ruske separatiste koji se bore s vladinim snagama.

Ostalo je nejasno šta je ruski konvoj zapravo isporučio jer je stigao u petak kasno uveče, a svi kamioni su istovareni za samo nekoliko sati što je veliki posao posebno u ratnoj zoni. Novinari AP koji su pratili konvoj, rekli su u petak da je buka iz tovarnog prostora kamiona ukazivala da kada su dolazili, nisu bili u potpunosti natovareni.

U selima i gradovima koje su oslobodile ukrajinski snage od pobunjenika, potrebno je znatno više od pomoći koja stiže od vlade i međunarodnih donatora, ali to sve nije dovoljno.

Stanovnici grada Slavjanska koji je nedeljama bio pod opsadom pre nego što su ga pobunjenici napustili jula, mesecima su bili između vladinih snaga i separatista, a sada su uglavnom prepušteni sami sebi, posle razornih artiljerijskih borbi.

Redovi izgorjelih kuća na sjevernim obodima Slovjanska stoje kao podsjetnik na borbe. Neki od vlasnika su u subotu čistili delimično oštećene ili potpuno ugljenisane kuće. Malo ih je izgledalo uvjereno da će biti u stanju da ih uskoro poprave.

Jedna od zemalja koje obećavaju pomoć Ukrajini je Njemačka. Angela Merkel je razgovarala s predsjednikom Ukrajine Petrom Porošenkom u Kijevu u subotu, i obećala 500 miliona eura u kreditnim garancijama za podršku privatnim investicijama u infrastrukturu, i školama u ratom pogođenoj oblasti.

Merkelova se založila za političko rješenje krize, a kroz tri dana će se sastati predsjednici Porošenko i Vladimir Putin u Minsku što će im biti prvi susret od juna. Merkel je rekla da očekuje ishod tog razgovora i izrazila "nadu da će biti učinjen bar korak naprijed".

Porošenko je rekao da želi mir što prije i rješenje sukoba pregovorima, ali "ne na uštrb suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti Ukrajine".

Na pitanje o tome šta će reći Putinu, Porošenko je rekao da "odvede svoje naoružane ljude s naše teritorije, a onda ću ja moći da obećam mir u Ukrajini veoma brzo".

Potpredsjednik SAD Džo Bajden telefonirao je Porošenku da bi pohvalio uzdržanost Ukrajine prema ruskoj "očiglednoj provokaciji i nepoštovanju suvereniteta Ukrajine". SAD su izrazile gnušanje što su proruski separatistu u Lugansku oteli i ubili litvanskog počasnog konzula Mikolu Zeleneca.

Vlasti Ukrajine su u posljednjih nekoliko nedjelja ponovo preuzele kontrolu nad većim dijelom istoka svoje teritorije, kraj granice s Rusijom, ali se i dalje vode žestoke borbe za gradove Donjeck i Lugansk koje drže pobunjenici.

Nemiri u istočnoj Ukrajini su počeli sredinom aprila, mjesec dana pošto je Rusija anektirala crnomorsko poluostrvo Krim. Ujedinjene nacije kažu da je poginulo više od 2.000 ljudi, a da je pobjeglo 340.000.

Galerija

( Beta )