Može li se Njemačka izboriti s rastućim nacionalizmom?

Berlinski politički establišment nema namjeru da ustupi budućnost Evrope nacionalistima iako su svjesni da je pred njima teška borba, pišu svjetski mediji, uz ocjenu da je porast populističkog raspoloženja dio šire promjene u svijetu.

Ankete pokazuju kako je veliki dio javnosti uz njemačke vlasti koje su najavile da će pojačati nadzor nad ultradesničarskom Alternativom za Njemačku, zbog zabrinutosti da sarađuju s ekstremističkim grupama.

Liberali, nacionalisti i borba za Njemačku

Porast populističkog raspoloženja je dio šire promjene u međunarodnoj politici, smatra kolumnista Fajnanšel Tajmsa (Financial Times) Gidion Rahman (Gideon Rachman).

Rahman podsjeća kako je 1989. godine slogan "mi smo narod" bio slogan demonstracija u Istočnoj Njemačkoj koje su srušile Berlinski zid i okončale hladni rat, a skoro trideset godina kasnije, isti povici čuju se na ulicama istočne Njemačke - ali u novom i uznemirujućem kontekstu, navodi on, jer je postao poziv za okupljanje protuimigrantskih demonstranata, povezanih s krajnjom desnicom.

"Prevrat u Istočnoj Nemačkoj tada je bio izazvan dubokim promjenama izvan zemlje - prije svega u Sovjetskom Savezu. Na sličan način, trenutna struja nacionalističkog i populističkog raspoloženja u Njemačkoj predstavlja dio šireg pomaka u međunarodnoj politici," navodi Rahman.

Danas, jedna njemačka vlada još jednom se osjeća uzdrmana temeljnim promjenama u politici zemlje koju je tradicionalno gledala kao lidera - osim što je ovaj put promjena nastupila u Vošingtonu, a ne u Moskvi. U nizu tvitova i primjedbi, američki predsjednik je jasno stavio do znanja da on smatra izbjegličku politiku kancelarke Angele Merkel katastrofalnom te da očekuje i pozdravlja politički preokret u Njemačkoj.

Izazovi za Merkel sada dolaze iz EU, koju je Njemačka dugo njegovala kao bastion liberalnih vrijednosti. Ulazak nacionalista i populista u vladu u Italiji, Mađarskoj, Poljskoj i Austriji znači da su njemački nacionalisti dio šireg evropskog otpora protiv tvrdokornog liberalizma.

Kada Angela Merkel pogleda sve oko stola Evropskog vijeća, ona sada vidi brojne ideološke neprijatelje, a najistaknutiji od njih je Viktor Orban, premijer Mađarske.

Njemačko upozorenje o migracijama

Urednici Vol strit žurnala (Wal street Journal) pišu da su Njemci prošle sedmice bili potreseni zbog nasilnih protesta u gradu Kemnic u istočnoj Saksoniji, i ocjenjuju da je ova epizoda još jedno upozorenje da glavni političari gube kontrolu nad debatom o migracijama.

"Krajnje desničarska politička partija Njemačke dokopala se ubistva u Kemnicu kako bi se ujedinili oko još jednog protesta protiv imigracije. Šokantno je što Njemci otvoreno pokazuju nacističke pozdrave, koji su zabranjeni. Pokrajine koje su bile dio stare istočne Njemačke postale su središte za takav ekstremizam, i one su izborna baza za Partiju Alternativa za Njemačku (AfD) koja je sada treća po veličini i vodi opoziciju u parlamentu,“ objašnjavaju urednici WSJ i dodaju:

"Glavna njemačka politička klasa dopušta ekstremistima da eksploatišu ovo pitanje bez ikakvog stvarnog protivljenja... Nasilni protesti zaslužuju sve što njemački zakon predviđa za njih, ali zvanične izjave ne govore ništa o mnogo većem broju nerasističkih Njemaca koji poštuju zakon i koji su zabrinuti zbog neprovjerene migracije... Njemački birači žele nekoga da primjenjuje zakone, ali do sada centralne stranke ostaju podijeljene i neefikasne u svom odgovoru na brigu o migracijama."

Nevaljali Njemci

O dešavanjima u Njemačkoj za portal Politiko (Politico) piše Konstantin Rihter (Konstantin Richter) koji navodi da u vrijeme kada je desničarski populizam u porastu u Njemačkoj, istočna država Saksonija je posebno na lošem glasu.

"Kemnic je samo najnoviji u nizu napada. Gradovi Heidenau, Freital i Bautzen svi su postali ozloglašeni iz sličnih razloga...Tri decenije nakon pada Berlinskog zida, razdor između istočne i zapadne Njemačke je i dalje jasan - i nastavlja da se širi. Istočni Njemci koji su se borili nakon 1989. dugo su oplakivali kraj socijalističke Njemačke Demokratske Republike. Ali u posljednje vrijeme Ostalgija, istočna nostalgija za životom pod socijalizmom, našla je zamjenu u novoj varijanti Vestalgije, zapadne nostalgije za Njemačkom bez istoka,“ tvrdi Ričer.

Autor prenosi i da se većina Njemaca - a posebno onih koji žive u dobrostojećim četvrtima velikih gradova - zapanjuju onim što se dešava na istoku.

"Dobri Njemci na zapadu zemlje veoma su zbunjeni porastom desničarskog nasilja. Njegov povratak nije bio u scenariju. I tako, oni krive istočnjake. Jedva će priznati da se desničarsko nasilje dešava i u zapadnim državama – ali će i dodati da su Saksonija ili Zapadni Meklenburg daleko gori. Savezna Republika Njemačka, kako kažu, bila bi bolja da se zemlja nije ponovo ujedinila.“

Ričer dodaje i da pojam dobre i loše Njemačke je prilično star.

"Međutim, svaka sugestija da se dobra Njemačka može naći na Zapadu i loša Njemačka negdje daleko na Istoku je glupa. Ako sve više istočnih Njemaca prihvati ideju da su oni loši Njemci, stvari će postati mnogo gore – i to ne samo u Saksoniji.“

Povećanje nadzora nad članovima AfD

Stranka Alternativa za Njemačku (AfD) se suočava s rastućim pozivima da bude stavljena pod nadzor države zbog rastućih dokaza o njhovoj povezanosti s neonacističkim grupama, nakon desničarskih demonstracija u istočnom gradu Kemnicu, piše Gardijan (The Guardian).

Reprezentativna anketa pokazala je da većina Njemaca podržava taj potez, uz podršku vodećih političara, uključujući ministricu pravde Katarinu Barli (Katarina Barley) i lidera socijaldemokrata Andreu Nahles.

Rasprava je rasplamsana nakon što su vodeći članovi AfD-a protestirali zajedno s krajnje desničarskom protestnom grupom Pegida na demonstracijama u istočnom gradu Kemnicu u subotu, nakon serije desničarskih skupova podstaknutih ubistvom lokalnog stanovnika, za šta su osumnjičena dva imigranta.

Gardijan također navodi da je njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala Njemce da se aktiviraju protiv mržnje nakon talasa neonacističkih demonstracija.

Desetine hiljada ljudi se pridružilo antirasističkom koncertu u Kemnicu, koji je imao za cilj da se odupre nedavnim desničarskim protestima i nasilju u istočnonjemačkom gradu.

Pod transparentom #wirsindmehr ("Mi smo više"), čak 50.000 ljudi, prema lokalnim vlastima, je izašlo da se usprotivi talasu ekstremno desničarskih i neonacističkih demonstracija, nakon što su jedan Sirijac i Iračanin osumnjičeni za smrt njemačkog državljanina prije više od sedmicu dana.

( Radio Slobodna Evropa )