Brisel od kandidata očekuje da ne preuzmu mjesto EU na ruskom tržištu

Evropska unija očekuje da zemlje kandidati koje pregovaraju o članstvu u EU, uključujući Srbiju i naročito Tursku, kao ni Brazil, Argentina, Urugvaj, Švajcarska i drugi ne iskoriste ruske uzvratne sankcije EU da bi preuzeli mjesto evropskim izvoznicima hrane na ruskom tržištu.

To su jasno stavili do znanja šefovi diplomatija EU na zasjedanju prošlog petka, iako se, gledano sa čisto pravnog međunarodnog stanovišta, od kandidata za članstvo ne može tražiti da zaustave svoje kompanije, izvoznike hrane, koje bi željele da udovolje većoj potražnji ruskih partnera, rekli su agenciji Beta izvori u Evropskoj komisiji u Briselu.

Zvaničnici u Komisiji su htjeli da naglase da je to "više pitanje morala i solidarnosti" s EU, uz opasku da su ministri EU poručili da je cilj evropskih sankcija Rusiji da se "hitno izdejstvuje političko, održivo rješenje" za ukrajinsku krizu.

I, kako su obrazložili, "da bi se obezbijedilo jedinstvo međunarodne zajednice i održalo međunarodno pravo, Evropska unija očekuje da se treće zemlje i kandidati za članstvo uzdrže korišćenja novih trgovinskih prilika koje se otvaraju uvođenjem ovih mjera".

U analizama medija i zvaničnika EU je zaključeno da će pomalo neočekivane ruske uzvratne sankcije izazvati štetu od više stotina miliona eura proizvođačima u Uniji, pa je pravljena i računica na kojim tržištima bi Rusija mogla naći zamjenu za tu hranu iz EU.

Tako je u španskom listu "Pais" osvanuo naslov koji sugeriše da će španska čuvena "serano" pršuta biti zamijenjena "srpskom pečenicom" i drugim "po kvalitetu poznatim srpskim suhomesnatim proizvodima", kako je u članku objasnio jedan uvoznik ruske hrane.

Zemlje EU su prošle godine izvezle u Rusiju hranu i druge poljoprivredne proizvode u vrijednosti od 11,8 milijardi eura

Evropska komisija je u utorak odobrila nadoknadu od 125 miliona eura da bi se bar dijelom obeštetili oni proizvođači voća i povrća iz EU, najviše Poljaci, Litvanci, Bugari i Holanđani, kojima je sada onemogućeno da izvoze na rusko tržište.

Slijediće i mjere za obestećenje proizvodjača mesa, mesnih prerađevina i ribe iz EU, a u Evropskoj komisiji su Beti prenijeli da je zabrinjavajuće i to što je uočljivo da i moćni proizvođači hrane u Turskoj, kandidatu za članstvo, uveliko ugovaraju znatno povećanje prodaje na ruskom tržištu.

Zemlje EU su prošle godine izvezle u Rusiju hranu i druge poljoprivredne proizvode u vrijednosti od 11,8 milijardi eura, a od toga je Njemačka izvezla te robe u vrijednosti od milijardu i 600 miliona eura, Holandija milijardu i po, a Poljska 1,2 milijarde eura.

Kritike, iako tu ne može biti zahtjeva za "solidarnost" ili "moralne razloge" kao kandidatima za članstvo, upućene su i Argentini, Urugvaju, Brazilu, velikim izvoznicima mesa i drugih poljoprivrednih proizvoda koji će nesumnjivo imati velike koristi od ruskih protivsankcija EU.

Švajcarska je stavila do znanja da neće prihvatiti ponude nekih proizvođača iz EU da preko njenih kompanija poljoprivredni proizvodi iz evropske dvadesetosmorice ipak budu plasirani na rusko tržište. Ali, švajcarski proizvođači sira i kafe, naročito, uvjereni su da će osjetno povećati izvoz u Rusiju.

Evropska unija raspolaže fondom od 420 miliona eura za hitnu pomoć poljoprivrednicima koji bi pretrpjeli naglu štetu, što će svakako biti iskorišćeno, jer ruska zabrana uvoza obuhvata sve mesne proizvode, ribu, mlijeko, voće i povrće iz EU, SAD, Kanade, Australije i Norveške, koje su joj najprije uvele ekonomske sankcije.

Međunarodni diplomatski zvaničnici u Briselu su Beti prenijeli da su u "EU pomalo zatečeni i ljuti na sve kandidate za članstvo, jer smatraju da je uzdržavanje od preuzimanja tržišta evropskim izvoznicima u Rusiju takođe stvar solidarnosi i zajedničkih vrijednosti".

Oni zato primjećuju da će "sljedeći put kad EU bude trebalo da iskaže solidarnost sa zemljama kandidatima, imati na umu i kakvu solidarnost su one pokazale prema EU, kad je njoj bilo potrebno".

( Beta )