Kotor - grad za izletnike, kulturu i zabavu

I pored hroničnog nedostatka hotelskih kapaciteta, Kotor je, zahvaljujući određenim “privilegijama”, poput bogatog kulturno-istorijskog nasljeđa, prirodne ljepote, te brojnih kulturnih i zabavnih manifestacija, ostao omiljena turistička destinacija, sa stalnim trendom rasta posjećenosti izletničkih i turista sa kruzera.

Hotelski kapaciteti su jako mali - svega nekoliko malih hotela, ukupnog kapaciteta 1500 kreveta, tako da se turizam u Kotoru bazira na turistima koji u gradu borave samo jedan dan.

Suvenirnice niču kao pečurke poslije kiše

Zahvaljujući njima sezona u Kotoru traje sedam mjeseci, od aprila do novembra. Osluškujući potrebe i želje ovih turista, u Kotoru je prepoznato da vlada interesovanje za kupovinom suvenira, pa su u proteklih nekoliko godina suvenirnice počele da niču kao pečurke poslije kiše, posebno u Starom gradu. O tome najbolje govori podatak da ih je 2005. i 2006. godine bilo svega tri, dok se prošle godine ta brojka popela na 50. Ove godine ima oko 70 suvenirnica.

S obzirom na to da turisti u Kotoru provedu jako malo vremena, nijesu u prilici da se upoznaju sa eventualnim problemima i nedostacima, a po svim dosadašnjim anketama dali su visoke ocjene, počev od lučkih do usluga u gradu.

Kultura kao mamac

Druga kategorija gostiju, koji borave više dana u drevnom gradu, opredjeljuje se za Kotor upravo zbog brojnih kulturno-zabavnih i turističkih manifestacija, poput Kotor Arta, u okviru kojeg se održavaju poznati Kotorski festival pozorišta za djecu, Don Brankovi dani muzike, Sea Rock festival, zatim tradicionalnog Internacionalnog ljetnjeg karnevala, Bokeljske noći, koji okupe impozantan broj gostiju.

Prva adresa turistima je tradicionalno Stari grad , obilazak katedrale Svetog Tripuna, Pomorskog muzeja, crkava Svetog Nikole i Luke. Pored obilaska Starog grada, nezaobilazna je i posjeta kotorskim bedemima, zatim ostrvu Gospa od Škrpjela, Perastu.

Prije tri godine u ponudu su uvršteni i atraktivni otvoreni autobusi za panoramsko razgledanje i vožnju od Kotora do Perasta i Risna sa obilaskom istorijskog lokaliteta Rimski mozaici. Od ovog ljeta u ponudi je i nova atrakcija - mini podmornice koje prave ture po zalivu.

Cijene ostale iste

Ulaz na bedeme košta tri eura, a od ovog ljeta na plato ispod male tvrđave Turistička organizacija Kotora je postavila panoramski dvogled koji posjetioci koriste po cijeni od jednog eura za tri minuta razgledanja dvogledom.

Za organizovani obilazak Starog grada sa vodičem naplaćuje se jedan euro po turisti. Ulaz u Pomorski muzej sa upotrebom audio gajd uređaja na šest svjetskih jezika je 4 eura za pojedinačne posjete, a za grupne obilaske vaučer je 1,5 euro po osobi, za djecu jedan euro. Ulaz u katedralu je 2,5 eura. Ulaz na Rimske mozaike za pojedinačni obilazak je 1,5 eura, a za organizovani jedan euro. Vožnja panoramskim autobusom je 20 eura, a jednočasovna tura podmornicama košta 12 za odrasle, osam za djecu.

Kruzeri dovode najviše gostiju: Iz kotorske luke

Najskuplji smještaj je u hotelu Forza Mare u Dobroti, za sada jedinom malom hotelu sa pet zvjezdica , gdje za noćenje sa doručkom u zavisnosti od veličine sobe ili apartmana treba izdvojiti od 250 do 375 eura. U ostalim hotelima, u zavisnosti od kategorizacije, ta cijena se kreće od 70 do 200 eura. U privatnom smještaju cijene se kreću od 20 eura do 200 eura, u zavisnosti da li se iznamljuje soba, apartman ili vila.

Prema tvrdnjama kotorskih ugostitelja cijene nijesu povećavali, već su na nivou prošlogodišnjih, pa je tako espreso kafa od jednog eura do 1,1 euro, espreso sa mlijekom 1,2 eura, produženi espreso 1,40, kapućino 1,5, nes kafa 1,60, sokovi od 2,2 do 2,5 eura.

Restorani i ispijanje kafa zamijenili ludi provod

Izletnički i turisti sa kruzera znatno su promijenili sliku grada u odnosu na protekle godine, kada u Starom gradu u periodu od 14 do 18 časova gotovo i da nije bilo nikoga. Od ranih jutarnjih sati pa sve do kasnog poslijepodneva grad je sada pun turista, a veliki broj kafića u ponudu je uvrstio hranu.

I dok je Kotor svojevremeno bio prepoznat kao centar dobrog noćnog provoda, sada je to grad koji živi danju, dok je u noćnim satima slabija posjećenost.

Jelena iz Novog Sada primjećuje da Kotor više nije grad ludog noćnog provoda, po čemu je svojevremeno bio prepoznat.

“Vidim da toga više nema, uveče nema gužve po Starom gradu, uglavnom neka mirna varijanta, sjedjenje po baštama, restorani , nema ni nekih kafića po kojima je ovaj grad bio prepoznat. Ali bez obzira na sve Kotor je predivan grad, i godinama dolazim najviše zbog karnevala i Bokeljske noći”, kaže Jelena.

Šarmantne ulice i zgrade sa pričom osvojile Amerikance

Izletnički turisti Erik I Rejčel iz Vašingtona koji su prvi put u Kotoru, i koje smo zatekli u obilasku Starog grada u pratnji vodiča, nijesu krili oduševljenje onim što su vidjeli.

“Tek smo stigli, i nijesmo uspjeli baš sve vidjeti, ali ovo do sada što smo vidjeli je predivno. Posebno smo oduševljeni istorijom, ovim uskim prolazima i ulicama koje su jako šarmantne , zgradama koje imaju svoje zanimljive priče.. Ovako nešto još nijesmo nigdje vidjeli”, kazali su Amerikanci.

Zdravko iz Beograda dolazi godinama na odmor, jer je, kako je kazao, Kotor ljepotica Crne Gore

Milica iz Bileće često dolazi u Kotor, jer je, kaže, lijep grad, ali ima primjedbu što nema pješčane plaže.

“Stari grad je posebno lijep, a s obzirom da sam arhitekta , interesuje me ova arhitektura, tako da volim uvijek iznova doći da vidim šta se dešava, ima li šta novo... Jer koliko god dolazim uvijek imam još nešto da vidim što prethodnog puta nisam vidjela”, kaže Milica.

Zdravko iz Beograda dolazi godinama na odmor, jer je, kako je kazao, Kotor ljepotica Crne Gore.

“Lijep Stari grad, čista voda u zalivu, makar gdje mi boravimo na Ljutoj. Iako ima dosta kulturnih sadržaja, mislim da bi taj segment mogao još da se poboljša. Takođe mogao bi biti i organizovaniji prevoz do grada prije svega zbog djece. Konstatno se osjeća i porast cijena, ako uporedimo sa cijenama u zemljama iz regiona gdje idu naši ljudi na ljetovanje, Grčka, Hrvatska. Mislim da bi tu trebalo povesti računa i imati u vidu platežnu moć ljudi koji dolaze ovdje, a ne voditi se željama da Kotor po svaku cijenu bude stjecište visokog turizma”, kaže on.

Loš saobraćaj kočnica za turizam

Direktor TO Kotor Mirza Krcić naglašava da Kotor ima da pruži mnogo toga turistima, ali da je jako malo vremena za turiste sa kruzera i izletničke turiste koji ne mogu za pet, šest sati vidjeti sve ono što bi mogli i potvrđuje da ima mnogo toga što još nije valorizovano a moglo bi biti interesantno kada je u pitanju turistička ponuda.

Jedan od glavnih problema je, kaže Krcić, nedostatak velikih hotela i saobraćajna infastruktura.

“Upravo zbog saobraćaja i loše povezanosti, Bogorodičin hram na Prčanju nije uvršten u ponudu, iako je izuzetan i vrijedan posjete. Turističke agencije zbog saobraćaja ne vide interes za tim. Zatim, pored Rimskih mozaika, imamo još jedan vrijedan lokalitet, praistorijske crteže u Lipcima koji su interesantni za pogledati. Tu su i neizbježne palate po Dobroti, koje su jako interesantne za pogledati ali je jako malo vremena za takav jedan aranžman. Zatim imamo u Grblju puno interesantnih manastira i crkvi koji bi bili zanimljivi za posjetiti, mogla bi da se vidi tamošnja domaća proizvodnja”, kazao je Krcić, ističući da je nedovoljan i sedmodnevni boravak u ovom gradu da bi se obišlo sve ono što on nudi.

Rješenje glavnog problema, saobraćaja, kaže Krcić, mora se tražiti na nivou države. Potrebno je, po njegovom mišljenju, pored autoputa razmišljati u pravcu detaljne rekonstrukcije Jadranske magistrale od Debelog brijega do Ade, ako već težimo da budemo ozbiljna turistička destinacija.

Galerija

( Ivana Komnenić )