Curiosity bi trebalo da dobije "mlađeg brata"
Novi rover biće izrađen na istoj platformi i koristiće iste tehnike za slijetanje, a njegova će misija imati slične ciljeve kao prethodni
Rover Curiosity (ili, kako ga NASA zove, Mars Science Laboratory) do sada se pokazao kao veoma uspješan poduhvat. Iako je na Mars sletio prije dvije godine, Curiosity je uspio da pronađe dokaze da je Crvena planeta nekada bila topla i da je postojala pitka voda. Pomoću tih nalaza došlo se do pretpostavki je Mars nekada bio pogodan za život.
NASA trenutno planira sljedeću misiju za 2020. godinu, a prije nekoliko dana objavljen je popis instrumenata koji će se nalaziti na novom roveru. Što se dizajna tiče, rover će biti dosta slićan Curiosityju. Novi rover biće izrađen na istoj platformi i koristiće iste tehnike za slijetanje, a njegova će misija imati slične ciljeve: traženje dokaza da je Mars bio pogodan za život i pronalaženje eventualnih tragova života.
Međutim, novi će rover biti opremljen naprednijim tehnologijama, od kojih se posebno ističu sljedeće:
Superkamera: Na njoj se nalazi laser koji sa udaljenosti od 12 metara može da utvrdi sastav stena, a uz to i da provjeriti da li stijena sadrži organski materijal. Vodođa projekta zaduženog za superkameru, Roger Wiens, navodi da kamera ima toliku oštrinu da može „vidjeti dlaku sa nekoliko metara udaljenosti“.
PIXL: Instrument koji će koristiti rendgenske zrake za detaljno hemijsko skeniranje stena u svrhu pronalaženja potencijalnih bioloških ostataka.
RIFMAX: Radar za skeniranje ispod površine koji će tražiti podzemne vode i ostale zanimljive geološke formacije. Dubina skeniranja zavisi od geologije područja gdje se istraživanje obavlja, ali prema navodima projektanata radar će takođe imati vrlo veliku rezoluciju.
Bušilica: Nova bušilica moći će da dođe do većih dubina, gdje po nekim naučnicima možda još uvijek žive mikrobi.
Sa ovom misijom NASA želi da utaba put za eventualnu misiju sa ljudskom posadom. Rover će sa sobom ponijeti i instrument MOXIE koje će pomoću električne energije „cepati“ ugljen dioksid kojim Mars obiluje, na kiseonik i ugljen monoksid. Tokom trajanja misije, cilj instrumenta je da se stvori 20 grama kiseonika po satu kroz 50 sati. Ako se oprema pokaže uspješnom, NASA planira da poveća kapacitet instrumenta za 100 puta kako bi proizvodili dovoljno kiseonika za lansiranje rakete koja bi istraživače dovela nazad na zemlju.
Možda najuzbudljivija stvar vezana za buduću misiju je da NASA napokon planira uzorke stijena sa Marsa da donese na Zemlju. Naučnici već odavno sanjaju o tome da napokon u rukama drže komad stijene sa Crvene planete jer, kako kažu, niti jedan instrument ne može da zamijeni taj osjećaj. Ali, još uvijek nema konkretnih planova za taj projekat.
( Nacionalna geografija )