Putin i Merkel čestitali Erdoganu; EU: On mora da ima ulogu pomirenja u društvu
"Čestitamo vam na izbornoj pobjedi... i nadamo se da ćete odigrati ulogu pomiritelja... "
Evropska unija (EU) je pozvala danas Redžepa Tajipa Erdogana, koji je pobijedio na prvim direktnim predsjedničkim izborima u Turskoj, da odigra "ulogu pomiritelja u turskom društvu".
"Čestitamo vam na izbornoj pobjedi... i nadamo se da ćete odigrati ulogu pomiritelja... kako biste okupili sve zajednice, sva uvjerenja, sve senzibilitete, sva mišljenja i sve načine života u turskom društvu", navodi se u poruci koju su predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompej i predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo uputili Erdoganu.
Oni su podsjetili da je Turska "važan partner EU: zemlja kandidat za članstvo, susjed, trgovinski partner i diplomatski saveznik". Evropski zvaničnici su pozvali novog turskog predsjednika da "nastavi da ulaže napore u rješavanje kurdskog pitanja i postizanju rješenja za Kipar", članicu EU čiji je sjeverni dio okupirala Turska.
Putin i Merkel čestitali Erdoganu
Ruski predsjednik Vladimir Putin i njemačka kancelarka Angela Merkel čestitali su danas Redžepu Tajipu Erdoganu na pobjedi na izborima za predsjednika Turske.
"Njemačku i Tursku vezuje tijesno partnerstvo puno povjerenja. Lična mi je želja da zajedno sa Vama nastavim rad na produbljavanju tradicionalno prijateljskih odnosa između naše dvije zemlje, u interesu naših građana", napisala je Merkel u čestitci Erdoganu.
Ona je takođe ukazala na teške izazove u regionu u čijem rješavanju, kako je navela, Turska ima veliku ulogu, navedeno je u saopštenju na sajtu njemačke vlade.
Putinov portparol Dmitrij Peskov rekao je da je ruski predsjednik čestitao Erdoganu pobjedu a da su Putin i Erdogan tom prilikom "izrazili nadu da će razvoj strateškiog partnerstva između dvije zemlje biti nastavljen".
On je dodao da je Erdoganu čestitao i predsjednik Kirgistana Almazbek Atambajev koji se nalazi u posjeti Putinu u Sočiju, prenio je Itar tas.
Austrija uzdržana
Ministar inostranih poslova Austrije Sebastijan Kurc uzdržano je danas reagovao na pobjedu Erdogana na izborima.
Beč je izbornu pobedu Erdogana samo primio k znanju.
"Ministarstvo spoljnih poslova Austrije poštuje pobjedu Erdogana", navodi se u prvoj reakciji ministarstva i ističe da će se dalje raditi na bileteralnoj agendi, prenijela je APA.
Prilikom prdizborne Erdoganove posjete Beču u junu, Kurc je kritikovao političara i prebacio mu da je izbore u Turskoj prenio u Austriju, te da je bojkotovao integracione napore.
"To odbijamo", kazao je tada Kurc dodajući da "poštovanje zemlje domaćina izgleda drugačije".
U Austriji turski imigranti čine treću, po broju, najveću grupu stranaca, i ta dijaspora je bila podijeljena po pitanju turskih izbora, iako je više pristalica Erdogana.
Na predizborni skup u junu u Beču došlo je više od 10.000 pristalica Erdogana, a istovremeno su održani i protesti protiv ovog političara sa više hilajda pristalica.
OEBS: Mediji bili pristrasni
Posmatračka misija OEBS-a ocijenila da su mediji u Turskoj neuravnoteženo pratili predsjedničke izbore, favorizujući premijera Redžepa Tajipa Erdogana.
Prema nezvaničnim rezultatima, Erdogan je osvojio oko 51 odsto glasova izašlih birača.
Erdoganova kampanja dominirala je u medijima u Turskoj, za razliku od njegovih protivkandidata.
OEBS je naveo da je premijeru "upotreba zvanične pozicije, uz navijačko medijsko praćenje, dala znatnu prednost u odnosu na druge kandidate".
Koordinator posmatrača iz OEBS-a Vilija Aleknajte Abramkiene ocijenio je, međutim, da je glasanje pokazalo da "u Turskoj postoji bogat politički život", a da su rezultati pokazali da postoji "potencijal za zdravu ravnotežu političkih snaga".
Turska izborna komisija trebalo bi danas da objavi zvanične rezultate predsjedničkih izbora.
Bivši ambasador Srbije u Turskoj: Erdoganu put, Ataturku istorija
Poslije pobjede Redžepa Tajipa Erdogana na predsjedničkim izborima, Tursku očekuje turbulentna politička jesen, smatra bivši ambasador Dušan Spasojević.
Nekadašnji predstavnik Srbije u Turskoj istakao je da će važno pitanje biti kako će izgledati prenos moći s premijerske na predsjedničku dužnost.
"Od toga ko će naslijediti Erdogana na mjestu lidera vladajuće AK partije i dužnosti premijera, dosta zavisi kako će izgledati ovaj proces prenosa moći iz premijerske u predsjedničku palatu u ankarskom elitnom naselju Čankaja", izjavio je Spasojević.
On je dodao da će biti posebno interesantno vidjeti kakve će biti političke sudbine dosadašnjeg predsjednika Turske Abdulaha Gula i ministra spoljnih poslova Ahmeta Davutoglua, "dvojice turskih političara koji su, uz premijera Erdogana, bili predmet pažnje javnog mnjenja na Balkanu".
"To kako njih dvojica budu pozicionirani u novoj raspodjeli karata, može poslužiti kao dobar indikator namjera Turske na Balkanu", rekao je Spasojević.
Prema njegovim riječima, pobjeda u prvom izbornom krugu, otvorila je Erdoganu put da na čelu Turske bude duže od njenog osnivača i prvog predsjednika Mustafe Kemala Ataturka, kao i da je Erdogan već postao državnik s najdužim stažom u okviru NATO-a, čiji je Turska član od 1952. godine.
"Pobjeda već u prvom krugu, politički pedigre i karakterne osobine ovog nesumnjivo nadarenog lidera - sve to ukazuje da Erdogan nema razloga da odustane od svoje političke i životne misije. Ta misija podrazumijeva koncentraciju moći u rukama predsjednika Republike, što je do sada u najvećem dijelu bila dužnost simboličnog i ceremonijalnog karaktera", rekao je Spasojević.
On je dodao da se već sada može reći da je Erdogan "na svom putu", a da "Ataturk sve više pripada istoriji".
"Najbolji indikatori su reislamizacija unutrašnje i spoljne politike, ali takođe i priznavanje postojanja i demokratsko otvaranje kurdskog pitanja u samoj Turskoj koje je decenijama bilo tabu tema. Premijer Erdogan bio je i nosilac i personifikacija oba ova procesa, sa kojima je paralelno tekao izuzetno uspješan proces ekonomskog i privrednog razvoja ove zemlje", rekao je Spasojević.
Na pitanje o politici Turske na Balkanu poslije Erdoganove pobjede, Spasojević je rekao da "prestiž i uticaj Turske na Balkanu u velikoj mjeri zavisi od njenog unutrašnjeg karaktera".
"Što je ona (Turska) 'evropskija' biće samim tim i privlačnija kao partner balkanskih zemalja. Što je više na Bliskom istoku, biće manje na Balkanu", rekao je Spasojević, podsjećajući da se od jeseni 2011. godine Turska, u spoljnopolitičkom smislu, okrenula od Evrope, a samim tim i od Balkana, ka Bliskom istoku.
Upitan o podršci nekih balkanskih političara Erdoganu u kampanji, Spasojević je ocijenio da to nije imalo uticaj na izbore u Turskoj.
"Niti je (Esad) Džudževićeva i (Bakir) Izetbegovićeva javna podrška uticala na ishod jučerašnjih predsjedničkih izbora u Turskoj, niti Erdoganova zapaljiva, vjerski opredijeljena i često isključiva retorika može biti od koristi Bošnjacima u Bosni i Hercegovini i Srbiji", rekao je Spasojević.
Dodao je da je Erdogan, svojom oštrom antiizraelskom retorikom kao i čestim izjavama podrške i solidarnosti s muslimanima širom svijeta, na određen način stekao "status Robina Huda", zaštitnika slabih, obespravljenih i siromašnih.
"Vjerski momenat ovdje igra presudnu ulogu, a samom Erdoganu prija, i na unutrašnjem planu koristi, uloga zaštitnika svih sunitskih muslimana. On ne preza od oštrih kritika na račun svojih saveznika u NATO, od čestih susreta sa liderima Hamasa koji se u većini zemalja EU nalaze na spiskovima terorističkih organizacija i pojedinaca", rekao je Spasojević.
Ocijenio je i kao "indikativno" to da u posljednjih godinu dana nema nijedne Erdoganove "kritičke strijele odapete na adresu Rusije i njenog predsjednika".
"Proklamovana politika 'nula problema sa susjedima' doživjela je fijasko i pretvorila se u sopstvenu suprotnost, koju Erdoganovi politički protivnici često nazivaju politikom 'nula prijatelja među susjedima'", rekao je Spasojević.
Galerija
( Beta, Tanjug )