Žensko preduzetništvo: Ključne barijere u mentalitetu i nedostatku znanja
Pavićević je navela da je u Crnoj Gori 90 odsto preduzetnika muškarci, a deset odsto žene
Ključne barijere za razvoj ženskog preduzetništva se ne nalaze u nedostatku novca, niti u zakonskoj regulativi, već u mentalitetu, nedostatku znanja i lošoj informisanosti, ocijenila je član upravnog odbora Asocijacije menadžera Crne Gore (AMCG) Jelena Pavićević.
"Pokazatelji govore da bi se žene više odlučivale za privatni biznis iz nužde, odnosno zbog nedostatka posla i prihoda, nego zbog motiva da realizuju svoje ideje, povećaju prihode, budu nezavisne u odlučivanju ili započnu porodični biznis", rekla je Pavićević agenciji Mina-business.
Ona je navela da je u Crnoj Gori 90 odsto preduzetnika muškarci, a deset odsto žene.
"Nekima je ovo beznačajan podatak, a neki će pomisliti da je i deset odsto žena u biznisu dovoljno. Postoji više razloga zbog kojih je upravo žensko preduzetništvo značajno za ekonomiju", kazala je Pavićević.
Žene bolji potrošači od muškaraca
Kako je navela, razlog je činjenica da su žene bolji potrošači od muškaraca, zatim to što su ženama u prosjeku kod većine biznis ideja potrebna manja sredstva nego muškarcima, žene preduzetnice su zadovoljnije i u porodici i u društvu, a biznisi koje vode povlače za sobom stvaranje novih mogućnosti i otvaranje novih poslovnih šansi.
Pavićević je dodala da je razlog zbog kojeg je značajno žensko preduzetništvo i to što su žene odgovornije prema zdravlju, zatim preduzetnice su veće estete od muških preduzetnika, u većini ključnih osobina i ključnih aktivnosti žene su bolji lideri od muškaraca i, takođe, pokazuju veću fleksibilnost i spremnost na učenje.
Pavićević je objasnila da s obzirom na to da su žene bolji potrošači od muškaraca, one bolje prepoznaju šta tržištu nedostaje i šta bi moglo da se proda.
Kupovina za ženu najčešće predstavlja potrebu, ali je često i iracionalna aktivnost ili zadovoljstvo. Takođe, kako je dodala, za podmirivanje osnovnih životnih potreba ženi je potreban mnogo više proizvoda i usluga nego muškarcima.
"Zbog toga čitava marketinška industrija želi da se približi prevashodno ženi, jer žena kupuju i za sebe i za djecu i za kuću, a najčešće i za muškarce. Za veliki broj proizvoda i usluga koji su namjenjeni muškarcima, marketing se takođe, obraća ženi, jer ona je često glavni podstrekač kupovine. I banke u ženama vide bolje klijente, jer one mnogo lakše otvaraju novčanik i vade karticu, od muškaraca, a pri tome su ipak, odgovornije u izmirivanju obaveza", objasnila je Pavićević.
Ona je poručila da, kako žene ne bi bile samo potrošači, već i proizvođači, poželjno ih je podstaći da proizvode novu vrijednost, jer ženski pristup potrebama ozbiljno podstiče i razvoj ekonomije.
Ženi je, kako je dodala, u prosjeku potrebno manje novca kada odluči da osnuje sopstveni biznis, jer je u stanju da inovativnošću, kreativnošću i entuzijazmom, nadomjesti nedostatak novca.
Za banku žene poželjni klijenti
"Za razliku od muškaraca, koji prilikom osnivanja biznisa, imaju i takmičarske i megalomanske želje (što je takođe i dobro i poželjno, ali je često i rizično), žene se zadovoljavaju održivošću i postepenim razvojem. Važnije im je da njihov biznis bude i 'zdrav i human', kao i da podmiruju sve obaveze", kazala je Pavićević.
I za banku su žene poželjni klijenti, jer traže manje novca kojeg brže i urednije vraćaju.
Prema riječima Pavićević, ženska kreativnost doprinosi osmišljavanju mnogih proizvoda i usluga, upravo na način za kojim tržište vapi, a uz to i činjenica da realnije razmišljaju i o profitu, osigurava kvalitetniji i duži opstanak na tržištu.
Žene preduzetnice, bez obzira na motive zbog kojih su se odlučile da osnuju i vode sopstveni biznis, zadovoljnije su i u porodici i u društvu, jer njihov ekonomski napredak dovodi i do veće podrške okoline, pa one kao takve postaju produktivnije na svim poljima.
"Kod žena preduzetnica, osjeća se zdraviji pristup vaspitanju djece i njihovo brže uključivanje u životne obaveze, kao i njihovo ranije osamostaljivanje. Žene koje imaju potencijal da budu preduzetnice, svoje vrijeme usmjeravaju na stvaranje nove vrijednosti, odnosno društvene ekonomije, a sve na račun neproduktivnog ili suvišnog slobodnog vremena", rekla je Pavićević.
Biznisi koje vode žene, kako je objasnila, povlače za sobom stvaranje novih mogućnosti i otvaranje novih poslovnih šansi, jer žene preduzetnice osim profita, teže da daju doprinos i zajednici u kojoj žive, svjesnije nego muškarci pred činjenicom da od ukupnog blagostanja, zavisi i uspjeh njihovog biznisa.
"Žene preduzetnice paralelno polažu puno pažnje brizi o osjetljivim grupama. Empatija koja je više svojstvena ženama, nego muškarcima, odražava se na mnoge aktivnosti, gdje su žene češći inicijatori i radije se uključuju, bez obzira da li se radi o djeci i odraslima sa posebnim potrebama, djeci bez roditeljskog staranja ili invalidima, koje je moguće podjednako usrećiti i uključiti u društvenu zajednicu. Sve to opet, ne predstavlja trošak, nego veliku razvojnu šansu jednog društva", ocijenila je Pavićević.
Briga o društvenoj zajednici, gdje su žene brojniji volonteri od muškaraca, konkretan je odraz ženske empatije. Upravo zbog toga, kako je dodala, umjesto da svoju brigu koncentrišu samo na brigu o svojoj porodici, žene mogu istovremeno da imaju i humanu i ekonomsku misiju, što njima daje posebnu životnu energiju i satisfakciju.
Pavićević je objasnila da su žene odgovornije prema zdravlju, jer im je to i biološki dato ulogom materinstva i prirodnom brigom za zdravlje djeteta. Žene više brinu i o zdravlju svojih partnerima, roditeljima, braći i sestrama i ostalim članovima rodbine, što je takođe razvojna i ekonomska šansa ženskog preduzetništva.
Ona je navela da gotovo da ne postoji zdravstvena ustanova u Crnoj Gori, od privatnih bolnica, ordinacija i apoteka do staračkih domova, da njen osnivač ili barem jedan od osnivača, nije žena.
"Život i zdravlje su najvažnije egzistencijalne potrebe, koje na zadovoljstvo cijelog društva, treba da se kanališu kroz mnogobrojne biznise, kojima bi žene veoma vješto upravljale", smatra Pavićević.
Više utiču na razvoj kulture
Ona je kazala da s obzirom na to da su žene preduzetnice veće estete od muškaraca, biznisi kojima upravljaju žene daju svoj doprinos društvu i u tom pogledu.
Žene, kako je objasnila, više utiču na razvoju kulture u svakom obliku, od umjetnosti, preko mode do dizajna i arhitekture.
"Ženama je važnije da proizvod bude ljepše i praktičnije upakovan, a usluga ljepše prezentovana, bez obzira da li se radi o posluženju hrane ili o kozmetičkoj usluzi. Estetika je veoma važan elemenat ekonomskog razvoja jednog društva, jer zadovoljava ljudsku potrebu za osjećajem prijatnosti dok nešto posmatra, pri čemu je i to izvanredan ekonomski mamac", saopštila je Pavićević.
Pošto preduzetništvo podrazumijeva i liderske sposobnosti, ona je navela da su, prema relevantnim istraživanjima, u većini ključnih osobina i ključnih aktivnosti, žene bolji lideri od muškaraca.
Prema njenim riječima, žene su bolje od muškaraca u davanju ličnog primjera, otvorenosti, priznavanju grešaka i prepoznavanju najboljih osobina kod zaposlenih.
"U biznisu nije važno samo ostvariti profit, već je podjednako važan put i način kojim se stiže do profita. Na tom putu itekako je značajno voditi računa o sistemu vrijednosti, sreći i zadovoljstvu zaposlenih, efikasnosti, perspektivi i sigurnosti. Zahvaljujući njenim prednostima, praksa pokazuje da žena preduzetnik može biti odličan lider, što ekonomski gledano, podrazumijeva preuzimanje odgovornosti i za sticanje dobiti", kazala je Pavićević.
Ona je podsjetila da razvoj svakog biznisa u velikoj mjeri zavisi od znanja i prilagođavanja trendovima i novim tehnologijama, a žene pokazuju veću fleksibilnost i spremnost na učenje.
"Edukacija je veliki biznis razvijenih ekonomija"
Potreba za edukacijom u preduzetništvu, reflektuje potrebu za stalnom edukacijom na svim nivoima i u svim strukturama društva, što takođe predstavlja veliku ekonomsku i razvojnu šansu.
"Edukacija je veliki biznis razvijenih ekonomija, gdje su veliki potencijal iskoristile žene, i kao nosioci biznisa i kao korisnici, koji neprekidno uče i usavršavaju se, takođe u većem broju, nego muškarci", rekla je Pavićević.
Prema njenim riječima, zbog toga što su u Crnoj Gori žene vlasnice svega deset odsto biznisa, navedene teze o prednostima ženskog preduzetništva ne mogu biti dovoljno očigledne.
"Međutim, dovoljno je da se navedeni aspekti, do kojih se došlo relevantnim istraživanjima i savremenom praksom, prepoznaju kao šansa i ogroman razvojni potencijal", poručila je Pavićević.
Ona je ukazala na ogromne šanse za razvoj preduzetništva u Crnoj Gori, a ženskog posebno, jer se žene neće obeshrabriti činjenicom da je crnogorsko tržište malo, već će za plasman svojih proizvoda i usluga pronaći "nišu" od par desetina, par stotina ili par hiljada kupaca, koji će im biti dovoljni za opstanak i postepeni razvoj, a društvu postati garant prosperiteta.
"Pogledajmo samo šta sve uvozimo, a mogli bi da proizvedemo kroz male firme i time zadržimo desetine miliona eura, odnosno upotrijebimo ih za dalju proizvodnju, izvoz, povećanje radnih mjesta«, kazala je Pavićević podsjećajući da se uvozi voda, začinsko bilje, čeri paradajz, rukola i zelena salata, jabuke, sokovi, džemovi, kompoti, paradajz-sosovi, smrznuto voće i povrće, ambalaža, zemlja i cvjetni rasad, ekstrakti biljaka i kozmetika.
Uvoze se, kako je dodala, i sve vrste mesa, ribe, mlijeko, jaja, sir i tjestenina, zato što je kratkoročno gledano, tako isplativije, ali dugoročno gledano, to Crnu Goru čini siromašnim društvom, koje nije u stanju da proizvede ni osnovnu hranu, za sopstvene potrebe.
"Naravno, u uslovima tržišne ekonomije, slobodan uvoz se podrazumijeva, ali se svakako mogu razviti mehanizmi koji će proizvodnji i plasmanu domaćih proizvoda dati prioritet, čime mnogobrojne uvozne proizvode neće ugroziti. Kada su usluge u pitanju, nebrojeno je onih koje bi na tržištu našle svoje korisnike, posebno u domenu turizma, ugostiteljstva, edukacije, zdravstvene i kućne njege, transporta, građevine, održavanja i slično", navela je Pavićević.
Prema njenim riječima, svaka država, pa i one najrazvijenije, imale su dugotrajan razvoj ženskog preduzetništva. Tako su na primjer u SAD-u 70-tih godina prošlog vijeka, svega pet odsto žena bile vlasnice biznisa, dok je danas to 40 odsto.
"Da bi se žensko preduzetništvo razvijalo, ono se prije svega mora podsticati. U medijima je, a posebno u Javnom servisu, neophodno imati formate u kojima se govori o ekonomiji, davanjem jasnih smjernica u kontinuitetu, a sve kroz objektivan pristup i korisne analize. Takođe, treba novoditi primjere dobre prakse, iz okruženja i iz svijeta", preporučila je Pavićević.
Javnost, kako je dodala, treba više biti upoznata sa ženama koje su napravile preduzetnički uspjeh i imati mogućnost da od njih nešto čuje i nauči.
Strateška dokumenta koja čine pravni okvir za podsticaj ženskog preduzetništva su, kako je kazala, uglavnom usvojena i usklađena sa međunarodnim standardima, a preporuke stručne javnosti su definisane i od Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, Privredne komore Crne Gore, Zavoda za zapošljavanje, Unije poslodavaca, Asocijacije poslovnih žena i Kancelarije za ravnopravnost polova.
"Dakle, neophodno je biti društveno koristan, praktičan i efikasan, prepoznavati potencijale u ženskom preduzetništvu i pojednostaviti ih proceduralno, a podržati zakonski, kreditno i edukativno", zaključila je Pavićević.
Galerija
( Mina business )