Kako gosti gledaju na Budvu: Bućkuriš koji se papreno naplaćuje
“Ovdje je opšta otimačina, jer ne znate šta ćete dobiti za tu cijenu, bilo gdje da ste"
Ovogodišnja, kako kažu turistički poslenici, po mnogo čemu specifična sezona, na vidjelo je izbacila sve greške, slučajne ili namjerne promašaje i autogolove, koji su očigledno ovog ljeta vidljiviji nego inače.
Dok stručnjaci za turizam pokušavaju da objasne gdje su napravljene greške i koliki je uticaj rusko-ukrajinske krize, poplava u regionu, pada rublje, Svjetskog prvenstva u fudbalu, lošeg vremena... na katastrofalan saldo u julu “glas turista“ opominje, a njima visoke cijene u Budvi najviše smetaju.
Od prošlog vikenda Budva je napokon puna, ali su gosti ogorčeni zbog paprenih računa i zbog toga što skupoću ne prati odgovarajući nivo usluge.
“Budva ne zna kome se obraća u turizmu, uopšte ne zna ko je njen gost. Napravljen je jedan bućkuriš, obraćate se malo Rusima, malo biste Italijane, malo biste Njemce, malo Srbe... Međutim, za sve što se radi mora da postoji glavna ciljna kategorija. Kreator koji kreira tašnu ili cipelu zna ko je njegov klijent i kome se obraća, slikar zna s kim komunicira, pisac kome piše. Mislim da globalno turistička ponuda je promašila taj cilj“, smatra turistkinja iz Beograda Marija Radosavljević (kulturološkinja), koja već dvije decenije redovno posjećuje Budvu.
TV Vijesti, Dejan Radulović
Prema njenim riječima, problem nijesu visoke cijene ukoliko prate i kvalitet.
“Ako platim pet eura neki cijeđeni sok ili tanjir sezonskog voća osam ili 10 eura, onda ne može da vas dočeka nešarmantni konobar ili nehigijenski toalet. E to je generalno problem Budve. Vjerujte, ima i u Srbiji i Beogradu ljudi koji imaju novca, ne mislim na neke političke ili bilo kakve profitere, već zaista poslovne ljude. Zašto oni, poput moje sestre, ne idu u Budvu, nego na primjer ljetuju u Rovinju. Jer, tamo sve bolje funkcioniše, od plaže do restorana, tačno se zna šta za koju cijenu dobijate”, priča Marija za “Vijesti”.
“Ovdje se to ne zna. Ovdje je opšta otimačina, jer ne znate šta ćete dobiti za tu cijenu ni kada ste u restoranu, ni kafiću, niti u nekom smještaju. Sve se očigledno radi na brzinu, kao da se usput bave turizmom, samo da što više uzmu“, kaže Marija.
Ona dodaje da mnogo voli Budvu i da su svi oni restorani, koji su postojali prije 20 godina, i dalje dobar primjer ugostiteljstva:
"Na te ugostitelje ovi novi 'brzopotezni ugostitelji' očigledno ne žele da se ugledaju”.
Najskuplji je boravak na plaži jer moramo uzimati i ležaljke
Priča penzionerke iz Loznice Živke Savić, koja je stigla na odmor sa unucima Damjanom i Anđelom , ne razlikuje se od ostalih.
“U Budvu dolazimo svake godine, ali ove godine je znatno skuplja nego prošle. Ja to znam i po cijenama na pijaci, mesari, samoposluzi. Nama je za dan potrebno najmanje 50 eura, a to je mnogo. Djeca traže sladoled, sok, a sve je to skupo, jer su cijene na plažama duplo veće od onih u trgovini. Čini mi se da je najskuplji boravak na plaži, jer onaj dio plaže koji je slobodan zauzmu u ranim jutarnjim satima i onda morate uzeti ležaljke".
“Dnevno nam treba 50 eura”: Živka sa unukom
"Ipak, to je more, i nekako se svi pripremimo da su cijene duplo veće od onih koje imamo u našem mjestu. Bez obzira što nas je poplava zadesila, mogu vam reći da su sve moje komšije otišle na more, bilo u Crnu Goru, Grčku ili negdje drugdje. Jednostavno, ljudi uspijevaju da uštede za ljetovanje, ali sa tim novcem iz godine u godinu sve manje mogu sebi na ljetovanju da priušte“, kaže Živka.
Naručim jedno, dobijem nešto sasvim drugo i platim 4,5 eura
Da je prosječnom mladom čovjeku potrebno najmanje 40 eura da izađe u noćni provod, potvrđuje i Sonja iz Kraljeva, koja smatra da je Budva generalno veoma skupa .
“Posebno u odnosu na grad iz koga ja dolazim, gdje je standard mnogo niži. Cijene su ovdje duplo veće. Budva je zaista fenomenalna što se tiče provoda i svega ostalog, ali su cijene nerazumno visoke. Sve se plaća - od odlaska na plažu, parkinga, ma svugdje morate da date euro, dva, pet, deset. I tako vam odu pare, a ne znate ni na šta ste potrošili. Evo, juče sam bila na plaži, platili smo ležaljke, naravno dali smo deset eura. Ja sam naručila slatku palačinku. Pisalo je 300 grama, krem, vanila i voće, a dobila sam nešto sasvim drugo, a pri tome sam to platila 4,5 eura. E to je ono što mi smeta”, kazala je Sonja reporteru “Vijesti”.
Ona kaže da su usluga i kvalitet na niskom niovu:
“Ja sam završila Fakultet za turizam i hotelijerstvo. Razumijem da je Budva za one sa dubljim džepom, ali to je mnogo novca za ono što se nudi. Da bih otišla u provod moram da platim ulaznicu u diskoteku jer tamo obično neko nastupa, još par pića i bez 40 eura se ne može izaći“, priča Sonja, koja je ipak odabrala Budvu “jer je najinteresantniji grad na crnogorskoj obali”.
Stojanović: Budvani tri mjeseca moraju da žive sa visokim cijenama
Najskuplje ljetovanje u Budvi zapravo imaju sami Budvani.
Protetičarka Lela Stojanović ukazuje da stanovnici metropole turizma dijele sudbinu turista.
“Za razliku od turista, koji ponesu pare i troše koliko imaju, mi koji živimo u Budvi prinuđeni smo da živimo sa ovim 'ljetnjim' cijenama puna tri mjeseca. Kao i turisti, i mi plaćamo parking, iznajmljivanje mobilijara, visoke cijene u kafeima... Nažalost, to je tako svakoga ljeta i život u Budvi je praktično najskuplji u cijeloj Crnoj Gori”, kaže Lela.
Ona smatra da bi za Budvane trebalo da važe drugačije cijene:
“Da je sreće, u lokalima bi mještani imali popuste i u samoposlugama. Ne mislim da je to neka diskriminacija, u svjetskim destinacijama postoje cijene za mještane i za turiste. To u Budvi postoji samo sporadično, ali nije pravilo“.
Dok tokom zime u najvećim supermarketima postoje akcijska sniženja, po pravilu ona prestaju sa dolaskom prvih organizovanih grupa gostiju. Tada cijene po proizvodu bivaju skuplje od 10 do 50 centi.
Galerija
( Vuk Lajović )