Investiranje u bezbjednost hrane prioritet Crne Gore i poljoprivrednika

Crna Gora mora investirati u sistem za provjeru bezbjednosti hrane, ne samo zbog obaveza koje nameće Evropska unija (EU), nego i radi sopstvenih ekonomskih benefita, poručio je predsjednik njemačkog Instituta za procjenu rizika u oblasti bezbjednosti hrane (BfR) Andreas Hensel.

Hensel, koji boravi u posjeti Crnoj Gori, smatra da njen sistem bezbjednosti hrane u ovom trenutku funkcioniše dobro.

„Ali, sa približavanjem EU i tržištu od 500 miliona ljudi, morate jačati administrativne i institucionalne kapacitete, kako bi ispunili brojne zahtjeve koji se odnose na standarde Unije“, ocijenio je Hensel u razgovoru sa ministrom poljoprivrede i ruralnog razvoja Petrom Ivanovićem.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, Hensel je istakao da svi moraju koristiti iste definicije i imati iste procedure, i da sistem u EU funkcioniše na osnovu poštovanja istih pravila, na osnovu čega se stvara međusobno povjerenje u lancu bezbjednosti hrane.

„Takođe, za praćenje bezbjednosti životinja, bilja i potrošača potrebno je ojačati naučne i administrativne kapacitete. Morate imati u vidu da se u Crnu Goru uvozi hrana i da se iz nje izvozi, i da morate investirati u unaprijeđen sistem za provjeru te hrane, kako bi benefite imali potrošači i ekonomija države, a ne samo zbog formalne obaveze na put ka EU“, naveo je Hensel.

On je dodao da Ministarstvo poljoprivrede u ovom trenutku treba da se fokusira na veoma zahtjevne obaveze iz te oblasti, i da nastavi da predano radi na jačanju svojih kapaciteta.

To, kako je pojasnio, znači da je potrebno povećati izdvajanja za poljoprivredu.

Hensel je poljoprivrednim proizvođačima poručio da treba što prije da shvate da su prvi u lacu ishrane, da je bezbjednost hrane njihova odgovornost i da se promjene najviše odnose na njih.

„Moraće ozbiljno da krenu u usvajanje novih standarda“, naglasio je Hensel.

On je kazao da je sa predstavnicima institucija u Crnoj Gori, koje se bave bezbjednošću hrane, razgovarao o obavezama u toj oblasti i prenio im iskustvo vezano za unaprjeđenje sistema bezbjednosti hrane.

„Mislim da smo uspjeli da nađemo zajednički jezik kada je riječ o organizovanju nekih novih institucija koje bi doprinijele uspostavljanju boljeg sistema, po EU standardima“, rekao je Hensel.

Ivanović je kazao da su pojedina rješenja u nacrtu novog zakona o bezbjednosti hrane, čija je javna rasprava u toku, ugrađena upravo nakon konsultacija sa Henselom.

On je istakao da je usvajanje i primjena novih standarda jedan od najvećih izazova u crnogorskoj poljoprivredi.

"Jedan dio poljoprivrednih proizvođača vremenom će ostati bez posla, ne zato što ne žele da se bave poljoprivredom ili što neće biti konkuretni, već zbog toga što neće usvojiti standarde koji postoje u EU“, kazao je Ivanović navodeći da proces usvajanja standarda treba da počne od higijenskih, pa do savremenih tehnoloških.

Prema njegovim riječima, svaka je promjena bolna, ali bez toga nema napretka.

„Treba, sa priče da pređemo na konkretna djela, da što više ljudi zasuče rukave i radi više. Takođe, država, odnosno Ministarstvo poljoprivrede, treba da pruži adekvatnu podršku centralnom tijelu za bezbjednost hrane, kao novoj upravi koja će nastati spajanjem Veterinarske i Fitosanitarne uprave“, naveo je Ivanović.

On je pojasnio da se na taj način smanjuje administrativni, a jača stručni dio novoformirane uprave.

Ivanović je ocijenio da poglavlje 12, koje se odnosi na bezbjednost hrane, Crna Gora može otvoriti u 2016. godini, jer je, kako je rekao, od pukog usvajanja zakona mnogo bitnija suština, odnosno da što više poljoprivrednih proizvođača usvoji standarde i preživi ulazak u EU.

„Na tom putu, proizvođačima je potrebno dodatno vrijeme, a procjenjujemo da će to biti do 2016. godine“, rekao je Ivanović i najavio nastavak podrške poljoprivrednicima.

( Mina )