Putin u klopci

NATO je snažno upozorio da prijeti opasnost "ruske invazije na Ukrajinu", a u osvrtima u zapadnoevropskim medijima se ocjenjuje da je ruski predsjednik Vladimir Putin "upao u klopku" jer će ozbiljno uzdrmati rusku ekonomiju i međunarodni položaj ako vojno interveniše u Ukrajini, pošto će se potpuno sukobiti i sa Zapadom.

A ukoliko dopusti da ukrajinska vojska nanese težak poraz i žrtve "proruskim separatistima" na istoku Ukrajine, "izložiće se kritici da je kukavički prodao rusku dušu i samosvojnost", kako to smatra uvodničar španskog lista "Pais".

I zaključuje da je "jasno da on kao vođa koji je svoju političku karijeru izgradio na želji da osveti poniženja koja je pretrpjela Rusija, neće dozvoliti da bude ponižen".

U komentarima evropskih medija otud ipak preovladava strah da očigledna namjera Kijeva da, uz snažnu podršku američkih savjetnika, slomi otpor pobunjenika na istoku zemlje može navesti Rusiju da svim snagama zaustavi to što se u Moskvi već označava kao humanitarna tragedija, uz bombardovanje civilnih objekata, žrtve i bijeg više stotina hiljada civila mahom u Rusiju.

U medijima je dosta značaja dato saopštenju NATO da iza zahtjeva Moskve o hitnom organizovanju međunarodne misije za rješavanje teške humanitarne krize na istoku Ukrajine, stoje namjere Rusije da tamo "pod izgovorom humanitarne ili misije očuvanja mira uputi vojsku".

Na "mogućnost" ruske intervencije je upozorio i američki ministar odbrane Čak Hegel, a generalni sekretar NATO Andres Fog Rasmusen u Kijevu iznio tvrdnju da je Rusija nagomilala oružje i vojnike na granici sa Ukrajinom i stavio do znanja da "u odgovoru na rusku agresiju, NATO još tješnje radi s Ukrajinom na preobražaju njenih oružanih snaga".

I Evropska unija je izrazila "ozbiljnu zabrinutost zbog izvještaja o stalnom prilivu nove količine i novog kvaliteta naoružanja preko ruske granice u Ukrajinu" i nagomilavanja trupa uz granicu.

U evropskim medijima jeste spomenuto da je Moskva opovrgla ove tvrdnje, ali strah od šireg ratnog sukoba u Evropi sve više obuzima javnost jer na to sve više navode izvještaji i osvrti u sredstvima informisanja.

SAD i NATO su najžešći kritičari ruske politike, uz tvrdnju da je i za humanitarnu katastrofu na istoku Ukrajine i za oružane sukobe kriva Moskva, pa francuski list "Figaro" predočava da se "jaz između Zapadnjaka i Moskve naročito produbio rušenjem malezijskog aviona raketom s područja gdje su pobunjenici".

Izvjesne nedoumice oko toga koje zaista srušio taj avion i dijelom su u javnost prodrle i tvrdnje da je to moglo biti učinjeno i raketom iz vazduha, jer su posmatrači OEBS-a naveli da na "kljunu" aviona uočene rupe koje mogu biti od šrapnela ili metaka, što navodi i štampa u Maleziji sa zaključkom da je to učinio vojni avion.

Vašington je stavio do znanja da je zadovoljan time što je, poslije dužeg oklijevanja, konačno Evropska unija zavela oštre ekonomske sankcije Moskvi, a u američkim analizama se tvrdi da je rusko vođstvo postalo vrlo zabrinuto zbog napredovanja ukrajinske vojske na istoku.

Jer, kako se navodi, ruska taktika je bila da se sukob na istoku Ukrajine održi sve do zime, kad bi tamo operacije morale da u mnogome stanu, tako da bi neki brži poraz separatista bio i udarac za rusku strategiju.

Američka agencija za strategijske prognoze Stratfor smatra da su scenariji u kojima bi Rusija vojno intervenisala "teško pogoršavanje humanitarne krize" uz velike civilne žrtve, poraz pobunjenika od ukrajinske vojske i otvorena vojna podrška Zapada Kijevu, uz opasku da Vašington već bezbjednosno uveliko pomaže ukrajinskim vlastima.

Stratfor navodi da "Rusija smijera svoje neposredno vojno uplitanje u Ukrajini u vidu humanitarne misije koja traži i snage za očuvanje mira - što bi navelo NATO da tamo pošalje svoje mirovne snage i dovelo do rasporeda trupa Rusije i NATO kao na Kosovu 1999".

Opasnost od rasplamsavanja ukrajinskog žarišta se prati pomno i u drugim djelovima svijeta, pa tako "Asia Time" u Hongkongu ocjenjuje da je "zapadna plutokratija krenula u lov na medvjeda" i podsjeća da je buna u Ukrajini krenula tako što su građani masovno negodovali zbog korupcije, nepostojanja vladavine zakona i oligarhijsko-tajkunske vlasti, što sad niko i ne spominje.

Hongkonški dnevnik smatra da je jako malo vjerovatno da bi "Putin vojno intervenisao u Ukrajini", ali misli da je "Hladni rat II" neizbježan i na azijskom prostoru zato što "SAD neće prihvatiti rusku sferu uticaja u djelovima Azije (kao što to ne dozvoljava ni Kini) "mada se rusko-kinesko strategijsko partnerstvo ubrzano gradi".

"I", zaključuje, "nikada neće oprostiti Rusiji što, zajedno s Kinom, otvoreno dovodi u pitanje pucajući po šavovima od Amerike nametnuti svjetski poredak".

Ugledni indijski analitičar, diplomata M. K. Bhadrakumar, ukazuje na to da američki predsjednik Barak "Obama nije shvatio da svijet nije zainteresovan da izoluje Rusiju ili da obogalji rusku ekonomiju upravo u času kad je svjetskoj privredi životno potrebno da ima centre rasta, naročito izvan zapadnog svijeta".

Galerija

( Beta )