Nepuna četiri miliona za radarski sistem na Vrsuti

Na brdu Vrsuta u ove dvije godine planirano je postavljanje civilnog radarskog sistema SSR (Secondary surveillance radar) koji bi Kontrolu letjenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) trebalo da košta malo manje od četiri miliona eura.

Iz ove međudržavne agencije sa sjedištem u Beogradu ističu da za ovaj, ali i ostale svoje projekte, ne koriste novac iz budžeta država osnivača.

“Kompletno finansiranje poslovanja SMATSA d.o.o. vrši se isključivo iz prihoda koje kompanija ostvaruje na osnovu pruženih usluga u vazdušnom saobraćaju. Crna Gora, kao jedan od osnivača, učestvuje u odlučivanju o raspodjeli prihoda kroz organe upravljanja u SMATSA”, kazali su iz agencije “Vijestima”.

Ukupna procijenjena vrijednost nabavke SSR radarskog sistema za lokaciju Vrsuta iznosi 1,7 miliona eura.

Planirani iznos realizacije investicije u 2019. godini je oko 430.000 eura, a ostatak će biti u 2020. godini.

Iz SMATSA ističu da će on biti finansiran iz kredita Evropske investicione banke bez državne garancije.

Ostali djelovi investicije biće finansirani iz vlastitih sredstava agencije.

Za radove na izgradnji objekta i potrebne infrastrukture za radasku stanicu Vrsuta planiraju da utroše 1,9 miliona eura, a realizacija je planirana u periodu 2019-2020. godine.

Još oko 130.000 namijenjeno je za tendersku dokumentaciju za izgradnju objekta i potrebne infrastrukture za RS Vrsuta ove godine, a oko 65.000 eura za usluge stručnog nadzora za cijelim projektom u ovoj i sljedećoj godini.

Inače, SMATSA je zemljište na Vrsuti dobila na osnovu ugovora o dugoročnom zakupu na period od 30 godina, koji je prošle godine potpisala sa crnogorskim vlastima.

Mjesečni zakup prostora iznosi 22.000 eura, a ova sredstva biće korištena za ulaganje u modernizaciju i razvojne projekte Vojske Crne Gore.

Kada se govori o nadzoru vazdušnog saobraćaja, mora se razlikovati civilni od vojnog.

Civilni se vrši u cilju praćenja situacije u civilnom vazdušnom saobraćaju i nije primarno vezan za očuvanje suvereniteta vazdušnog prostora jedne države.

“U tom smislu u cijelom svijetu, za praćenje situacije u civilnom vazdušnom sabraćaju potreban je radar koji ima SSR mod ‘S’ (za identifikaciju civilnih aviona) i mod ‘C’ (za određivanje visine najavljenih civilnih letova)”, pojasnili su “Vijestima” iz Ministarstva odbrane.

Civilni nadzor vazdušnog prostora u Crnoj Gori vrši SMATSA, koja trenutno ima jedan “prilazni” radar u blizini Podgorice.

“SMATSA planira instalaciju drugog radara na Vrsuti koja će pomoći kontroli civilnog vazdušnog saobraćaja u vazdušnom prostoru Crne Gore, sa posebnim akcentom na vazdušni saobraćaj koji se vrši na aerodromu Tivat”, dodaje se u odgovoru Ministarstva.

Zekova Glavica najpovoljnija za vojni radar

Vojni nadzor podrazumijeva očuvanje suvereniteta vazdušnog prostora jedne države, tako da u tom smislu ima za cilj otkrivanje i identifikovanje svih letećih objekata u vazdušnom prostoru jedne države.

“U vojnom smislu, u cijelom svijetu prethodno pomenuti civilni modovi (“S” i “C”) su sporedni, koriste se kao pomoć u otkivanju i praćenju letjećih objekata u vazdušnom prostoru, dok je glavni mod na sekundarnom radaru onaj koji služi za određivanje tj. identifikaciju ‘prijateljskih odnosno neprijateljskih letjećih objekata u vazdušnom prostoru’, takozvani ‘Identification Friend or Fe – IFF’ moovi 1, 2, 3, 4 i 5,” pojasnili su “Vijestima” iz Ministarstva odbrane.

Radar koji Ministarstvo planira da postavi biće prevashono vojni 3D radar, koji će pored vojnih moći uspješno da ispuni i dio koji se odnosi na civilni vazdušni saobraćaj u cilju sveobuhvatnog praćenja situacije u vazdušnom prostoru Crne Gore.

Civilni radari se mogu koristiti isključivo za civilne svrhe, dok se vojni mogu koristiti u vojne i u civilne svrhe. Ministarstvo će izvršiti nabavku vojnog 3D radara u skladu sa svojim planovima, a isti, ističu, nisu vezani za planove SMATSA.

Najpovoljnija lokacija za položaj 3D vojnog radara razmatra se lokalitet Zekova Glava na planini Bjelasici, stoji u Dugoročnom planu odbrane 2019-2028. koji je krajem prošle godine donijela Vlada.

Konačnu odluku o tome gdje će biti postavljen znaće se nakon analize koju urade stručnjaci u toj oblasti, kazali su “Vijestima” iz Ministarstva.

Dodali su da je pronalaženje i uređenje samog lokaliteta zahtjevno i da iziskuje vrijeme.

Ministar odbrane Predrag Bošković je sredinom nedjelje kazao da bi odluka o njegovoj nabavci mogla biti donijeta ove godine.

“S obzirom na to da je to izuzetno finansijski zahtjevna investicija, tražimo rješenja da bude kroz vrstu donacije umjesto kroz klasičnu nabavku”, kazao je on.

( Miloš Rudović )