Za uspjeh u tenisu nisu dovoljni talenat i rad

Novljanka Tamara Kovačević u mladosti višestruko uspješna sportistkinja, danas priznati trener tenisa, jedini je teniski stručnjak u regionu sa doktoratom iz ove oblasti.

“Izbor teme doktorske disertacije nije bio uslovljen samo mojom željom nego i činjenicom da na Univerzitetu u Beogradu ne postoji katedra za tenis. Nakon odbrane magistarskog rada ‘Modelne karakteristike reprezentativki Srbije u tenisu’ – iz oblasti sportskog treninga, prešla sam u oblast sociologije sporta, a sa željom da istražim kako društveni aspekti utiču na uspjeh u tenisu. Tezu ‘Socijalne karakteristike najbolje rangiranih tenisera na ATP i WTA listi’ odbranila sam 2014. godine”.

A tenisom se zarazila u ljeto 1982. godine.

“Na izbor sporta kod djece najveći uticaj imaju roditelji, a moj otac nije bio veliki ljubitelj sportova na vodi i u njoj, tako da sam s njim išla uglavnom na košakraške, fudbalske utakmice, kao i na nekoliko Dejvis kup mečeva naše teniske reprezentacije. Kako me uvijek posebno zanimalo šta se dešava na teniskim terenima, riješio je da me odvede u školu tenisa. Moram priznati da je to bio pravi izbor jer sam i danas od onih čija je parola: Hvali more, drž se kopna (teniskog igrališta)”.

Početkom 80-ih godina, čelnici Teniskog kluba (TK) Herceg Novi doveli su jednog od najboljih trenera u nekadašnjoj Jugoslaviji - Draga Zorića koji je kasnije bio i prvi trener Jeleni Dokić, svojevremeno 4. teniserki na WTA listi.

Treninzi su se održavali na teniskom terenu hotela “Igalo”, a Zorić je dolazio svakog ljetnjeg i zimskog raspusta. Sa 6 i po godina, Tamara je tada bila najmlađi član TK Herceg Novi.

Uzor joj je, još kao maloj, bila Martina Navratilova zbog stila igre, iako je temperamentom na teniskom igralištu najviše podsjećala na Džona Mekinroa.

Tamara je na teniskim terenima bila nezaustavljiva: bila je prvakinja Crne Gore u svim kategorijama, a u kategorijama do 12 i 14 godina bila je i u tri najbolje pionirke SFRJ.

Ipak od svih pobjeda, izdvaja onu nad Ivom Majoli, kasnije osvajačicom Roland Garrosa.

U to vrijeme Tamara je dobila poziv tadašnje selektorke reprezentacije Jelena Genčić, da bude član mlade teniske reprezentacije SFRJ i ponudila joj da se preseli u Beograd, odnosno da bude njena učenica u TK Partizan.

Jelena Genčić, koja je “pronašla” Moniku Seleš, Novaka Đokovića, Gorana Ivaniševića… u jednom od posljednjih intervjua je istakla da je trenirala mnogo uspješnih tenisera, ali da nije upoznala dijete koje je bilo talentovano za tenis kao što je to Tamara Kovačević.

Međutim roditelji su mislili da je Tamara premlada da ode od kuće, a ona kaže da je “život za nju imao druge planove”.

Počela je da se bavi košarkom gdje je, takođe, postala juniorska reprezentativka SFRJ i brzo počela da igra za prvi tim Crvene Zvezde. Sa Zvezdom je osvojila dva prvenstva i dva Kupa SRJ.

A onda se vratila prvoj sportskoj ljubavi - tenisu.

Danas u Beogradu radi kao teniski trener i bavi se naučnim radom.

U tenisu talenat i rad nisu dovoljni

“Činjenica je da sve zemlje u regionu prate standarde koje uspostavlja krovna teniska institucija ITF, počevši od turnira na crvenom, narandžastom i zelenom nivou, pa do seniorskih turnira. Međutim, tenis, nažalost, spada u sportove gdje talenat i rad nisu dovoljni za uspjehe na međunarodnom nivou jer, između ostalog, treba puno materijalnih sredstava da bi se ispratili sva putovanja i treninzi, kao i tim stručnjaka koji se bavi pojedincem”, kazala je Tamara.

Ističe da je i u Crnoj Gori i Srbiji, infrastruktura za razvoja tenisa zadovoljavajuća, da je trenerski kadar za rad sa mlađim kategorijama dobar.

“Mislim da nam fale treneri koji su edukovani za najosjetljiviji period u razvoju jednog takmičara, a to je prelazak iz juniorskog u seniorski tenis. Godinama unazad imamo jako dobre juniore, ali jednostavno nestanu kada pređu u profesionalni tenis. Razlozi su veoma kompleksni, od nespremnosti tijela jednog juniora za profesionalni tenis pa do potpuno novih mentalnih zahtjeva koje nosi profesionalni tenis u odnosu na juniorski. Mali broj trenera je upoznat sa ovom problematikom, tako da je to polje na kojem treba najviše raditi kada su Srbija i Crna Gora u pitanju”.

Uspjeh je biti među 100 najboljih na svijetu

“Moramo biti realni i priznati da uspjehe koje je postigao Novak Đoković teško da će ponoviti iko u istoriji, a veoma je mala vjerovatnoća da će to biti neko sa ovih prostora. Novak, Jelena (Janković) i Ana (Ivanović) su nas “razmazili” pa uspjehom u tenisu smatramo samo prvo mjesto na svijetu, ali ogroman je uspjeh kada neko na ATP ili WTA listi uđe u 100 najboljih. Danka Kovinić je bila 46. teniserka na svijetu i to je fantastičan uspjeh za crnogorski tenis. Imamo jako talentovane mlade tenisere i teniserke, i ako budu pravilno vođeni u tom tranzitu iz juniorskog u profesionalni tenis, još dugo ćemo uživati u tenisu navijajući za tenisere s ovih prostora”.

Od igračice, trenera, do naučnog radnika

Dr Tamara Kovačević diplomirala je na Fakultetu fizičke kulture 1999. godine. Magistarski rad je odbranila 2011, a doktorsku disertaciju 2014. godine. Preko 20 godina radi kao teniski trener, a u periodu od ‎2001. d 2004. godine bila je selektor reprezentacije SCG za juniorke do 14 i 16 godina.

Radi kao predavač na Strukovnim studijama na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje. Predsjednica je trenerskog odbora Teniskog saveza Srbije i radi kao predavač na svim seminarima za licenciranje trenera u Srbiji. Kao trener tenisa radi u TK Gemax u Beogradu.

U Herceg Novom je često jer je za grad “prvenstveno veže porodica”: “Ali što sam starija, sve više shvatam ljude koji imaju nostalgiju za rodnim mjestom. Sve sam bliže ideji da ‘penzionerske dane’ provedem baš u ovom gradu”.

( Slavica Kosić )