Hercegnovski ronilac pronašao olupine tri broda nestala prije 70 godina
Olupine dva jedrenjaka leže na dnu akvatorija gdje se često sidre brodovi...
Poznati hercegnovski ronilac i istraživač podmnorja Dragan Gačević juče je u akvatorijumu Boke Kotorske ronjenjem pronašao i identifikovao olupine još tri potopljena broda koji su u vodama zaliva nestali prije 70 godina.
Riječ je o dva drvena motorna jedrenjaka koje je kao naoružane brodove, tokom Drugog svjetskog rata u Boki koristila Ratna mornarica Njemačke, kao i o jednoj željeznoj teglenici- maoni, koja je takođe potopljena u ratnim dejstvima 1944 godine.
Gačević je inače, autor knjige i dokumentarnog TV serijala “Podmorje Crne Gore” u kojima je detaljno opisao 30 brodskih i olupina aviona koje se nalaze u podmorju od Boke do ušća Bojane. Među njima nisu bila tri broda za kojima je hercegnovski ronilac tragao do juče kada je definitivno utvrdio njihove precizne lokacije na dnu zaliva na potezu od Zelenike prema Kumboru i Đenovićima, odnsno prema Rosama.
Prema riječima Gačevića, početni impuls i trag dao mu je stari dokument – “Očevidnik potopljenih brodova” koji za većinu potopljenih objekata uz istočnu obalu Jadrana, nakon Drugog svjetskog rata napravilo specijalizovano preduzeće “Brodospas” iz Splita.
“Taj dokument dobio sam od bivšeg dugogodipnjeg kustosa Pomorskog muzeja Kotor Petra Palavršića. Očevidnikom su međutim, date samo grube pozicije na kojima su potopljeni brodovi, pa te koordinate skoro da nijesu za upotrebu. Dugogodišnjim traganjem za potopljenim brodovima, uspio sam naći tri iz tog spiska. Dva njemačka jedrenjaka pronašao sam na dubini 37 metara izmedju Zelenike i Kumbora, a maonu bivše austrougarske Mornarice pronašao sam izmedju Zelenike i Rosa na dubini 41 metar,” kazao je juče “Vijestima” Gačević nakon povratka sa ronjenja na novootkrivenim olupinama.
Prema njegovim riječima, olupine dva jedrenjaka leže na dnu akvatorija gdje se često sidre brodovi pa se stoga na njihovim ostacima vide tragovi oštećenja od sidara i sidrenih lanaca.
“Dno je muljevito pa je vidljivost ograničena. Kompletna olupina prekrivena je finim muljem koga lako podiže morska struja koja je na ovom lokalitetu skoro stalna.Vidi se i list propelera kako viri iz mulja, što je ujedno znak i gdje je krma broda, pa roneći uzduž olupine dodjete do pramca. Pogonski stroj je karakterističan za motorne jedrenjake tog vremena. Tankovi goriva su dijelom deformisani, najvjerovatnije o vodenog pritiska koji vlada na dubini potopljenog broda. Interesantno je da su pogonski strojevi na oba potopljena jedrenjaka isti kao da se radi o brodovima- blizancima. Jedina razlika izmedju potopljenih brodova je što se oko jednog broda nalazi veća gomila cigli kakve srećemo u građevinarstvu, otprilike dimenzija 6x12x24 cm. Drugi brod pun je kamenja slične veličine, pa se stiče utisak da je jedan prevozio ciglu, a drugi kamen”, objašnjava Gačević dodajući da je međutim, objašnjenje za taj navodni teret koga su dva broda nosila, dobio od poznatog bokeškog hroničara Ćabe Mađara iz Zelenike, koji je kao dječak bio svjedok događaja u kojem su 1944, potopljeni ovi brodovi.
“Prema njegovim riječima, njemačka vojska pred oslobodjenje Herceg Novog potopila je svoje motorne jedrenjake koje je prethodno sa sobom dovezla, povlačeći se iz Grčke. Kako se brodovima nisu mogli povući iz Boke, odlučili su se da ih sami potope kako ne bi pali u ruke partizanima.Brodovi nijesu prevozili ni kamen niti ciglu, već su ti materijali na njima služili kao zaštita- improvizovani oklop kako bi se brodovi branili od mitraljeza koji su ih često vrebali sa obale”, istakao je Gačević.
Austro-ugarska maona koju je takođe pronašao, potopljena je na 42 metra dubine. Potpuno je obrasla morskim rastinjem.
“Veći broj sidara na ovoj maoni, znak je da je njena pozicija poznata pojedinim ribarima koji su svoja sidra izgubili na ovoj poziciji. Bivša austrougarska maona danas je dobra posta za ribanje, a kao i predhodna dva broda, nadam se da će naći svoje mjesto u novoj knjizi o našem podmorju koju marljivo spremam”, zaključio je hercegnovski ronilac i istraživač podmorja Dragan Gačević.
Galerija
( Siniša Luković )