Kolašin: U utorak “Merlinkina ispovest” na Festivalu alternativnog pozorišta

Glumac narator pripovijeda o Merlinkinom teškom djetinjstvu, odrastanju, dolasku u Beograd i počecima bavljenja prostitucijom

83 pregleda0 komentar(a)
Merlinkina ispovest, Foto: Puls teatar
28.07.2014. 15:16h

Festival alternativnog pozorišta “Korifej”, koji se održava u okviru manifestacije “Udahni Kolašin”, nastavlja u utorak dvijema predstavama Puls teatar iz Lazarevca.

U podne će biti izvedena predstava za djecu ”Studenko”, a u 20 sati premijerno u Crnoj Gori, i predstava “Merlinkina ispovest”. Sa tim komadom profesionalni lazarevački teatar trebalo je da nastupi u maju u Crnogorskom narodnom pozorištu, ali je igranje otkazano zbog nevremena u region.

Predstava „Merlinkina ispovest“ rađena je prema monodramskom tekstu Miladina Ševarlića, koji je nastao na osnovu autobiografije „Terezin sin“, tragično nastradalog transvestita Vjerana Miladinović-Merlinke. .

Glumac narator (Aleksandar Trmčić) pripovijeda o Merlinkinom teškom djetinjstvu, odrastanju, dolasku u Beograd i počecima bavljenja prostitucijom, usponima, padovima, posrtanjima, osjećaju napuštenosti i čežnji za ljubavlju. Sve to, fizički, neverbalno, vizuelno snažnim performansom, dočarava Čarni Đerić, koji predstavlja Merlinkinog specifičnog dvojnika, njenu dušu ili njen potisnuti muški princip.

Sudbina pripadnika marginalizovane grupe, ali i univerzalna ljudska priča prošarana društvenim kontekstom problematike raspada Jugoslavije, poetski je naglašena i živom muzikom gudačkog kvarteta „White Witches“.

Reditelj predstave je Stevan Bodroža, igraju Čarni Đerić i Aleksandar Trmčić. Adaptaciju teksta radili su Olga Dimitrijević i Bodroža, a scenografiju i kostime Antun Marohnić.

“Kod Vjerana mi je posebno potresna čežnja za ljubavlju koja isijava iz svake njegove rečenice, iz svake njegove misli,bila ona ispovijedna, bila ona obraćanje Bogu ili pak ispunjena gomilom psovki kojima je želio da šokira i privlači pažnju. Biće koje je toliko čeznulo za ljubavlju, duboko, do same svoje srži, i u toj čežnji koja se nikada nije ostvarila tragično sagorelo, zaslužuje da se njime bavi umetnost, postavljajući svoja vječna pitanja koja večno i ostaju bez

valjanog odgovora, o ljubavi, čežnji, autodestrukciji, usamljenosti, patnji... – kazao je reditelj Bodroža o svojim motivima za rad na ovoj predstavi.