Marić: Izbor Medenice suprotan reformama

Ponovnim izborom Vesne Medenice za predsjednicu Vrhovnog suda održava se kontinuitet dosadašnjeg rada pravosuđa, što je u suprotnosti sa najavljenim reformama, ocijenjeno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). Pravnik u toj organizaciji, Boris Marić smatra da su u crnogorskom kontekstu, personalna rješenja jako uticajna i indikator da li se promjene sprovode ili ne. Prema njegovim riječima, stoje rezultati Medenice u dijelu povećanja ažurnosti, i u još nekim organizacionim poboljšanjima funkcionisanja i rada sudova. “Međutim, mora se istaći i naglašena centralizacija rukovođenja gdje su ostali sudovi gubili svoj subjektivitet i u potpunosti zavisili od odluka predsjednice Vrhovnog suda, tako da se slobodno moglo predložiti da svi ostali predsjednici sudava budu koordinatori u ime predsjednice Vrhovnog suda”, rekao je Marić agenciji MINA. On je kazao da, osim toga, za vrijeme mandata Medenice na čelu Vrhovnog suda i Sudskog savjeta nikada nijesu uvedeni precizni, jasni i transparentni indikatori za ocjenjivanje kriterijuma za izbor i napredovanju sudija “iako je postojala obaveza, što su svojim istraživanjem nesporno utvrdile kolege iz HRA”. "Ponovnim izborom Medenice na mjesto predsjednice Vrhovnog suda održava se kontinuitet dosadašnjeg rada pravosuđa, što je u suprotnosti sa najavljenim reformama", ocijenio je Marić. On je podsjetio na preporuke Venecijanske komisije, navodeći da je pregovarački proces u Poglavlju 23 kao obavezu utvrdio uspostavljanje novih rješenja što je i urađeno ustavnim amandmanima. “Ovo je važno jer i po starom i po novom modelu izbora predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore na to je mjesto izabrana Medenica. Logično pitanje je: zašto smo kao društvo potrošili toliko vrijeme da bi ostali na istim personalnim rješenjima, koja su u osnovi uzrokovala i rad na izmjenama Ustava”, upitao je Marić. Prema njegovim riječima, zabrinjava tendencija zatvaranja pravosudnog sistema u sebe, kao i pokušaji da se novim zakonima o sudovima i tužilaštvu karijerni sistem ekskluzivno obezbjedi samo za nosioce sudijskih i tužilačkih funkcija. “I pored činjenice da je Crna Gora deficitarna sa kadrovima, da pravosuđe mora imati jaku interakciju sa društvenim tokovima, da bi univerzitetski profesori, advokati, ugledni pravnici mogli u određenim okolnostima kvalitativno doprinijeti kadrovskoj strukturi sudova i tužilaštava, nude se zakoni koji ograničavaju i zatvaraju pravosudni sitem”, rekao je Marić. On smatra da je to posebno opasno u situaciji kada postoje ozbiljne indicije da taj sistem treba da se “provjetri”. Marić je kazao da problem dodatno usložnjva površan i, kako je naveo, hibridni pristup nekih međunarodnih eksperata koji su pomagali u kreiranju ponuđenih riješenja. On je ukazao da kada na rukovodećim funkcijama postoje ljudi u punom mandatu to realno stvara preduslove da rezultati tih institucija jednim dijelom budu bolji. “Da bi se rezultati rada sudova i Državnog tužilaštva značajno odrazili na rezultate u poglavljima 23 i 24 moraće mnogo više i konkretnije da se radi i to u najtežim i najizazovnijim oblastima borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala”, rekao je Marić. Kako je naveo, te institucije, i pored brojnih strateških planova, reformskih zahvata nijesu produkavale nijednu pravosnažnu presudu za korupciju na visokom nivou. “Brojne presude za teška krivična dijela padaju na višim sudskim instancama, vraćaju se na ponovno suđenje, sve to traje decenijama, daleko je to od potrebnih rezultata za suštinski napredak u poglavljima 23 i 24. Nema podataka da je neko zbog takvog lošeg učinka odgovorao”, ukazao je Marić. Komentarišući situaciju u vezu sa izborom Vrhovnog državnog tužioca, on je rekao da njegov izbor primarno zavisi od odnosa političkih subjekata, “a crnogorska politička scena nema osnovne preduslove da taj izbor sprove na kvalitetan način”.

( Mina )