Znamenite heroine crnogorske prošlosti

(Tomo P. Oraovac, Znamenite Crnogorke, fototipsko izdanje, Podgorica: Unireks: 2013, 148 str.) Knjiga Znamenite Crnogorke Toma P. Oraovca, koju je kao fototipsko izdanje objavila izdavačka kuća „Unireks“, vrlo je zanimljiva i vrijedna iz više razloga. Mada su i prije njenog publikovanja o crnogorskoj ženi pisali razni autori u posljednja dva vijeka, kako domaći tako i strani, u raznim prilikama i različitim povodima, ovo je prva publikacija u cjelini posvećena poznatim i znamenitim Crnogorkama.

U stvari, niko do Toma Oraovca nije sačinio njihov pomenik, niti je, njima u čast i spomen, podigao sličnu duhovnu zadužbinu i smjestio ih u integralni panteon Crne Gore, u koji su one, uz brojne druge, kao junakinje svoga doba ušle po svojoj znamenitosti, uzvišenim primjerima čojstva i junaštva, rijetkim podvizima, zadivljujućem karakteru, moralnoj i fizičkoj ljepoti.

Međutim, ovo nije knjiga njihovih životopisa ili biografija već zbirka anegdota o njima, od kojih svaka, kao bljesak munje u noći, osvjetljava njihov pojedinačni lik, moralni podvig, junačko djelo ili uzvišeni čin praštanja, čak i krvniku.

Zbirka anegdota Toma P. Oraovca o znamenitim Crnogorkama od početka XVII do početka XX vijeka publikovana je posthumno, u izdanju piščeve porodice (u Zemunu 1940), a u redakciji njegovog zemljaka i prijatelja, književnika i profesora Trifuna Đukića, koji je spremio i uredio za štampu. Od tada, a prošlo je sedam i po decenija, nije izašlo nijedno njeno ponovljeno izdanje tako da sačuvani rijetki primjerci prvog izdanja predstavljaju raritete, a nemaju ih čak ni veće i starije biblioteke.

Publikovanjem ove lijepe, interesantne i značajne knjige izdavač je želio i uspio da njome obraduje i počastvuje svoje čitaoce i podsjeti ih na njene junakinje i na cijelu galeriju crnogorskih heroina u čojstvu i junaštvu, rodoljublju i plemenitosti, u podvizima kad su nadmašivale i sebe same i ostavile uzor da ih, kasnije, druge nadmaše u svome vremenu.

Junakinje ove knjige su i danas uzvišeni primjeri koje treba slijediti. One su heroine svoga vremena, ali na njihova imena i podvige treba i danas podsjećati i učiniti ih prisutnima. Sve su one zaslužile trajan spomen u svome narodu i državi. Ova knjiga ih čuva od zaborava, „a knjige su trajnije od ljudi“ - ostaje samo ono što je zapisano.

Zbirka anegdota Znamenite Crnogorke je nastala iz plemenite namjere Toma P. Oraovca, vrsnog poznavaoca crnogorske junačke povjesnice, da se ne zaborave viteški podvizi onih Crnogorki koje su se, zapravo, svojim djelom, pregnućem i karakterom same uvrstile među poznate i znamenite. Autor je imao u vidu nesporne vrijednosti ovih heroina. Po svome afinitetu, ali i po sačuvanom predanju i dostupnim izvorima, on je sačinio cijelu galeriju izuzetnih ženskih likova. Iz toga korpusa redaktor Trifun Đukić je u zbirku uvrstio tačno pedeset anegdota, u rasponu od tri vijeka. Ova knjiga obuhvata znamenite Crnogorke iz skoro svih crnogorskih plemena i krajeva - cijelu Crnu Goru od rijeke Bojane do Župe Nikšićke i od Kotora do Šahovića u Polimlju. To je prva antologija crnogorskih ženskih karaktera i prvi pokušaj vrednovanja crnogorske ženske etike i duhovnosti uopšte, valorizovanje viševjekovnoga ženskoga nasljeđa. Iako u patrijarhalnoj muškoj pozadini, junakinje ove knjige, u životu male i neznane, u podvigu su postajale velike i znamenite. To nije bio samo junački podvig ili viteštvo već i moćni uzlet duha, sjaj crnogorske nacionalne svijesti.

Zapravo, zahvaljujući njima Crna Gora nije mogla nestati ni ontološki, ni biološki, ni duhovno. One su branile, čuvale i razvijale slobodarske tradicije svoga naroda i države, kao da su imale više života a ne samo jedan, pa ni taj jedan jedini nijesu šteđele već su ga prinosile na oltar slobode i žrtvenik opstanka. One nas i danas iz vječnosti kuraže i opominju na imperativ opstanka i trajanja. Crnogorke su stvarale i čuvale moralni kodeks svoga naroda i jačale njegov vitalitet od kolijevke do groba, od rođenja do imena u oreolu slave. Još daleke 1860.godine, u svojoj knjizi Život i običaji Crnogoraca, Milorad Medaković je zapisao o Crnogorki: ''Ona je u svemu ponosita i diči se tijem što je Crnogorka''.

Između ostalih crnogorskih heroina, u knjigu su ušle: Jela Kosorić, drobnjačka snaha a kučka odiva; Neda vojvode Drece Dedića iz Kuča; Velika Nikole Kaluđerovića iz Ćeklića; Mara Jovana Vujoševića iz Kuča; kao i Marica Marka Đonova; Ruža Batrića Nikčevića iz Pješivaca; Draguna i Ruža Njegovanović iz Vražegrmaca; Zelida i Zorolika, Muslimanke iz Podgorice; Ćetna Petrova Jovović, rodom od Vukotića s Čeva; Milja popa Spaha Popovića, iz Kuča; Pava, žena Sava Markovića iz Krnjica (Crmnička nahija); Anđelija kneza Nikole Bulaića, s Grahova; Sveta Ozana Kotorska od Đujovića iz sela Releze u Lješanskoj nahiji; Prenta Bulatović, rovačka snaha a kučka odiva; Mara, ćerka Raša Popovića iz Kuča; Anđelija, ćerka kučkog vojvode Radonje; Jela Jovana Petrovića iz Pipera; Milica Bracanova Bulatović iz Rovaca; Dunja Vukića Popova iz Kuča a ćerka vojvode Ilije Piletića iz Pipera; Tuša Kastratović, Malisorka iz Kuča; Ivana Jovana Nikezića iz Kuča; Milosava Jovana Bandića iz Komana; Miluša majka Jova Pajovića (Radulovića) iz Bjelopavlića; Gordana Ilina, kučka snaha a lješanska odiva; Đevana, žena piperskog vojvode Ilije Piletića, rodom od Kostića iz Župe Nikšićke; Anđuša Petrović-Njegoš, ćerka vojvode Nika Martinovića a žena Marka Petrovića sa Njeguša, baba Njegoševa; Ivana, majka Njegoševa, rodom od Prorokovića; Mara-Marija, žena serdara Andrije Perovića iz Cuca, a sestra Njegoševa; Mara Periše Milovića iz Kuča; Milena Marnić, Vasojevka iz Lijeve Rijeke; Marica Dragićević iz Pipera, heroina iz boja na Grahovcu; Stoja Vujačić sa Grahova; Fatima Ivana Rabrena, sestra sedam brata Šahovića; Manda, majka Jovana Babovića iz Vasojevića; baba Vidosava iz Bjelopavlića; Vida Gavrila Džakovića iz Šaranaca; Vida, žena Panta Cemovića; Jana, žena vojvode Rista Boškovića, sestra knjaza Danila Petrovića; Kumrija, žena popa Radoja Simovića, iz Bratonožića, a ćerka serdara Boška Tomovića iz Lijeve Rijeke; anonimna šaranska heroina (snaha Simićevića); Marica Petra Oraovca iz Kuča; Stana Zalaška, sa Njeguša; Milja Ivanova Popović iz Kuča; Rizna, žena Pilja Ramova Đukanovića, s Čeva; Jela Čejović iz Kuča; Jana Bulajić s Grahova; Marica Krsta Vučinića iz Skadra; Todorica Zarije Milačića, iz Kuča, iseljena u Prokuplje; Vida Baja Pavlovića, sinovica čuvenog crnogorskog vojvode Peka Pavlovića, iseljena u Srbiju, učesnica Topličkog ustanka i Jelena, ćerka popa Petra Šaulića, čuvena komitkinja iz Drobnjaka.

U oreolu svoga imena, pod vijencem slave, one opominju da nijesu ni prve ni jedine znamenite, da ih je u prošlosti Crne Gore bilo još mnogo, znanih i neznanih, koje zaslužuju da uđu u ženski viteški leksikon, u žensku enciklopediju, u crnogorski duhovni Panteon. Ta galerija znamenitih počinje od knjeginje/kraljice Kosare, supruge svetog Vladimira Dukljanskog, preko brojnih velikanki, crnogorskih knjeginja i kraljica, majki, odiva, supruga, snaha i sestara, do naših znamenitih savremenica. Knjiga nanovo ističe pijetet i prema njihovim prethodnicama, savremenicama i kasnijim nasljednicama u viteškim djelima i doprinosu u svim oblastima crnogorskog društva, države, kulture, prosvjete, nauke, obrazovanja i duhovnosti.

Ova zbirka Toma P. Oraovca je, u stvari, samo početak i podsticaj za neku zamašniju knjigu o znamenitim Crnogorkama, kao zametak velikog crnogorskog ženskog pomenika.

( Marjan Mašo Miljić )