Prstom se potpisuje samo 8.000 građana
Iz Ministarstva prosvjete, kada govore o opismenjavanju, govore o programima koji se odnose na opismenjavanje odraslih i navode da su oni brojni i raznovrsni
U Crnoj Gori ima manje od 8.000 nepismenih osoba, tek nešto preko jedan odsto u odnosu na ukupan broj stanovnika, što Crnu Goru svrstava u države sa visokim stepenom pismenosti, kazala je “Vijestima” Milica Lekić , PR Ministarstva prosvete, povodom Međunarodnog dana pismenosti, koji se danas obilježava širom svijeta.
Među nepismenima je, kako je dodala, najviše lica starije životne dobi, čija je prosječna starost preko 60 godina.
Podaci o oko 8.000 nepismenih, odnose se na one koji se, u nedostatku znanja slova, na zvanična dokumenta potpisuju prstom. Podacima nisu tretirani oni koji nisu završili ili su samo završili osnovnu školu, a kojih je trećina. Nisu tretirani ni rezultati crnogorskih srednjoškolaca, koji su na PISA testiranju 2015. bili među 20 posljednjih, od 72 zemlje.
Iz Ministarstva prosvjete, kada govore o opismenjavanju, govore o programima koji se odnose na opismenjavanje odraslih i navode da su oni brojni i raznovrsni.
“Tu spadaju Program elementarnog funkcionalnog opismenjavanja, koji pored jezičke i matematičke pismenosti sadrži i oblasti kao što su obrazovanje za roditeljstvo i porodicu sa osnovama zdravstvenog osiguranja, obrazovanje za zaštitu životne sredine, obrazovanje za život u društvenoj zajednici i funkcionalne/životne vještine”, kazala je Lekić.Nakon završenog Programa elementarnog funkcionalnog opismenjavanja, kako je dodala, polaznik se može uključiti u četvrti razred osnovne škole za obrazovanje odraslih, čime stiče pravo na završetak programa devetogodišnje osnovne škole po prilagođenom programu za odrasle ili se osposobiti za obavljanje jednostavnih zanimanja.
“Imamo i prilagođeni program devetogodišnje osnovne škole za odrasle, te mnoge druge. Za sticanje i razvoj ključnih kompetencija, imamo posebne programe koje realizuju organizatori obrazovanja odraslih - strani jezici, računari, preduzetništvo…”, kazala je Lekić, dodajući da su ciljevi svih programa postizanje jednako vrijednog obrazovnog standarda koji je utvrđen obrazovnim programom osnovne škole, a koji će polaznici koristiti za razvoj svakodnevno potrebnih sposobnosti dijaloga i samostalno učenje i napredovanje.
Osim čitanja i pisanja, jedna od ključnih vještina 21. vijeka je i digitalna pismenost.
Prema podacima sa popisa iz 2011, u Crnoj Gori je digitalno pismena tek oko polovina stanovništva. U međuvremenu su organizovane obuke velikog broja i zaposlenih i učenika, ali zvaničnih podataka o tome koliko su crnogorski građani pismeni digitalno pismeni, nema.
Iz resora Damira Šehovića navode da, kada je riječ o toj vrsti opismenjavanja, rade intenzivne obuke nastavnog kadra.
Tako je, prema riječima Lekić, 500 školskih ICT koordinatora prošlo obuku na osnovnom nivou, 20 regionalnih ICT koordinatora koji su na naprednom nivou, 20 nastavnika prošlo je edukacije iz veb dizajna, 30 nastavnika za algoritme i programiranje.
ECDL Start sertifikat stekla su 2.133 nastavnika, ECDL Core sertifikat njih 30, dok je isti sertifikat steklo i 180 učenika osnovne škole.
Za MEIS aplikaciju, odnosno portal za nastavnike, kako je kazala, obuku je prošlo 10.000 zaposlenih u školama, 150 njih je prošlo obuku za ECDL IT bezbjednost, ukupno 90 nastavnika prošlo je edukacije na Oracle akademiji, a u toku je prijava obuke za njih još toliko.
“Ministarstvo prosvete daje snažnu podršku projektima koji se tiču digitalizacije u obrazovanju jer ona, primijenjena pravilno, ne parališe stvaralačke napore već upravo otvara nove mogućnosti za kreativnost”, navode iz tog resora.
Međunarodni dan pismenosti prvi put je obilježen 1966. Njegov cilj je da se istakne važnost pismenosti za pojedince, zajednice i društva. Svake godine, toga dana, UNESCO podsjeća međunarodnu zajednicu na status pismenosti i obrazovanje odraslih na globalnom nivou, dok se proslave održavaju širom svijeta.
“Pismenost je jedno od ljudskih prava, implicitno sadržano u pravu na obrazovanje. Ono je prepoznato kao pravo u nizu međunarodnih konvencija i uključeno u tekstove ključnih međunarodnih deklaracija”, kazali su iz budvanske Narodne biblioteke, koja je Međunarodni dan pismenosti obilježila organizacijom radionice “Ko se boji pravopisa?”.
U svijetu više od 700 miliona nepismenih
Četvrtina Evropljana nema odgovarajuće vještine čitanja i pisanja, kao ni odgovarajuće matematičke i digitalne vještine, podaci su objavljeni na EPALE, elektronskoj platformi za obrazovanje odraslih za 2017.
Kada je globalna statistika u pitanju, prema UNESCO-vim podacima, od 7,5 milijardi stanovnika u svijetu 775 miliona ne zna da čita i piše. Od tog broja, dvije trećine ili blizu 500 miliona su žene. Većina njih živi u južnoj i istočnoj Aziji, kao i u Africi.
( Damira Kalač )