DF predlaže 10 mjera za bolji položaj zaposlenih

Poslanici Demokratskog fronta, zbog teške i složene ekonomske i socijalne situacije većine zaposlenih, predložili su 10 mjera kojima bi taj položaj popravio, a jedan od predloga je da se emituju dvogodišnje obveznice od 25 miliona eura kako bi se preko Fonda rada isplatile otpremnine svim "žrtvama tranzicije".

Njima se između ostalo, predlaže emitovanje dvogodišnje obveznice na iznos od 25 miliona eura za bivše zaposlene koji su podnijeli zahtjeve za nadoknadu iz Fonda rada. Poslanik DF-a, Janko Vučinić saopštio je se ta mjera najvećim dijelom odnosi na isplatu otpremnina od oko 1,93 hiljade eura čija je realizacija spora, a da će se prispjeli kuponi obveznica moći naplaćivati svaka tri mjeseca.

"Fond rada se zloupotrebljava u političke svrhe za kupovinu glasova. Sa ovom mjerom isplata bi se ograničila na dvije godine tako da bi svi koji su podnijeli zahtjeve koje je prihvatio Fond rada dobili ta potraživanja u navedenom vremenskom roku", rekao je Vučinić na konferenciji za novinare. Poslanik DF-a, Nebojša Medojević ocijenio je da Fond rada predstavlja efikasan mehanizam za kupovinu glasova. "Zato smo mi obezbijedili ravnopravnost da svi koji su predali zahtjev u Fond rada ne zavise od političke volje Demokratske partije socijalista (DPS) i ne budu žrtve izbornog procesa", rekao je Medojević. On je dodao da je to obaveza koja je definisana zakonom, tako da u bilansnom smislu to neće biti novo povećanje duga za Crnu Goru, nego efikasno i pravedno rješenje. Medojević je kazao da će na narednom skupštinskom zasjedanju obnoviti mjeru kojom se neisplaćivanje zarada, davanja lažnih informacija o visini zarada i neizdavanje obračuna zarada tretira kao krivično djelo. "Time bi uveli više reda posebno kod privatnih poslodavaca koji masovno krše zakone i neisplaćuju zarade, poreze na doprinose pa ljudi tek kad odu u penzijski fond vide koliko im nije uplaćeno", dodao je Medojević. Mjerama DF-a previđeno je usvajanje rješenja da obračun zarada bude izvršna isprava i da onaj radnik kojem poslodavac ne isplati zarade ne mora da tuži sudu već podnese obračun zarada i naplati u izvršnom postupku ono što mu se duguje. "Članovi radne grupe za izmjene Zakona o radu u Srbiji su me kontaktirali i ovo rješenje implementirali u usvojeni Zakon o radu u Srbiji", rekao je Medojević. Prema njegovim riječima, privatni poslodavci koristeći rupe u sistemu sami tjeraju firme u stečaj u želji da izbjegnu obaveze, zbog čega DF predlaže da kada poslodavac sam pokrene stečajni postupak garantuje za isplate koje nijesu isplaćene radnicima sopstvenom imovinom. On je rekao i da DF predlaže da se angažovanje radnika preko agencija za posredovanje upriliči stanju u Crnoj Gori. "Radnici se mogu angažovati preko agencije samo sezonski i u slučaju povećanja obima posla, maksimalno deset odsto od svojih zaposlenih mogu angažovati preko agencija i to ne može biti duže od šest mjeseci na nivou od godine", precizirao je Medojević. DF predlaže i osnivanje državne agencije za platni promet preko koje će se realizovati plaćanja koja u sebi sadrže obaveze prema državi, čime će biti onemogućena praksa, koja je sada masovna, da se isplate zarade radnicima bez plaćenih poreza i doprinosa. Vučinić je predložio da u preduzećima sa više od 30 zaposlenih poslodavac bude obavezan da potpiše kolektivni ugovor. "Imamo primjer nikšićke Željezare Tosčelik koja nakon dvije godine, od kada je preuzela turska kompanija, nema potpisani kolektivni ugovor", naveo je Vučinić. Još jedna mjera DF-a se odnosi na to da minimalna zarada treba da bude definisana na 50 odsto do prosječne zarade u državi. Vučinić je predložio i formiranje Komisije za procjenu i utrđivanje beneficiranih radnih mjesta koja će biti na državnom nivou, koja će procjenjivati radna mjesta, odnosno da li su beneficirana ili ne. "Svim bivšim zaposlenima čija su preduzeća ušla u stečaj, a imaju preko 30 godina penzijskog staža da je država dužna da obezbijedi uslove za penzionisanje", naveo je Vučinić. Činjenica je da su, kako smatra, privatizacije bile kriminalne i pljačkaške, da su stvorile armiju nezaposlenih radnika koji su završili kao socijalni slučajevi, a oni koji su upravljali tim privatizacijama obogatili su se do mjere da su se našli u sami vrh najbogatijih ljudi u svijetu krupnog kapitala. Medojević je, na pitanje kako komentariše način preuzimanja Kombinata aluminijuma (KAP), odgovorio da se za prodaju KAP-a javio sam premijer Milo Đukanović i da je sve to njegova režija. "U svakoj transakciji je dominirao privatni interes Đukanovića i njegovih poslovnih partnera, a račune je slao građanima Crne Gore", ocijenio je Medojević. Stečajni upravnik je, kako je naveo, više puta prekršio zakon, jer kada je proglasio bankrot, ponuđač je trebalo da dostavi samo cijenu, gdje nema specijalnih dodatnih ugovora, a on je nastavio da pregovara o cijeni struje, zemljištu i socijalnom programu. "Očigledno da je to namješteno i da čovjek koji stoji iza te priče je lično Đukanović. On je rekao da vjeruje u kapacitet jedne male prezadužene firme da upravlja KAP-om. Ne može neko da uđe u posjed, a da nije izmirio obaveze, odnosno ugovornu cijenu", smatra Medojević.

( Marijana Camović, Mina business )