Norveški nobelovac Kidland: Ako se Vlada ekonomski ne obaveže dugoročno, stvari mogu krenuti nizbrdo
Budući da se ekonomski rast Crne Gore godinama gotovo temelji na stranim investicijama, kreatore ekonomskih politika na razmišljanje može navesti i Kidlandovo insistiranje na stabilnoj fiskalnoj, odnosno poreskoj politici. Model nije potrebno izmišljati, već, kaže, postoji u Irskoj
Ekonomska politika koja se sprovodi sa stavom “usvojili smo mjere, vidjećemo šta će se sada desiti”, ne može izvesti zemlju iz krize, njen uspjeh zavisi isključivo od posvećenosti Vlade dugoročnim ciljevima.
To je, dva mjeseca nakon što je crnogorska Vlada odustala od akcizne politike na cigarete koja je na snazi bila svega pola godine, crnogorskim ministrima, profesorima i ekonomistima poručio norveški nobelovac Fin Kidland.
"Dobra ekonomska politika fokusirana je na budućnost. Ukoliko Vlada ne pronađe način da se dugoročno obaveže, biće u iskušenju da često mijenja odluke, a onda će stvari krenuti nizbrdo. Pitanje je, međutim, da li jedna zemlja ima institucije kojima možemo da vjerujemo na duže staze. Dovoljno je neizvjesnosti u svijetu, i nema potrebe da je Vlada produbljuje", kazao je Kidland.
Budući da se ekonomski rast Crne Gore godinama gotovo temelji na stranim investicijama, kreatore ekonomskih politika na razmišljanje može navesti i Kidlandovo insistiranje na stabilnoj fiskalnoj, odnosno poreskoj politici.
Model nije potrebno izmišljati, već, kaže, postoji u Irskoj.
"Oko 1990. godine, Irska je donijela važnu odluku - da ukine neizvjesnost iz poreske politike. Nisu imali pretjerano velike poreze, ali su poručili da će svi koji osnuju kompaniju u Irskoj, bez obzira da li su Irci ili stranci, plaćati isti porez u naredne dvije decenije", kazao je Kidland.
Norvežanin, koji u Crnoj Gori boravi kao gost Centralne banke, osvrnuo se i na nedavni početak istraživanja nalazišta gasa u Crnoj Gori, što bi možda moglo dovesti do značajnog bogaćenja zemlje. Kao model nudi svoju rodnu zemlju.
U Norveškoj među svim strankama postoji saglasnost da naftu moramo da čuvamo za buduće generacije, zbog čega pravimo velike zalihe iako bismo mogli da je izvozimo. I u tome postoji javni konsenzus. Najvažnije da se čuje mišljenje građana, da oni odluče šta da se radi sa naftom i gasom.
Norveški nobelovac nije Crnu Goru napustio bez priznanja - postao je počasni predsjednik časopisa Central Banking Theory and Practice.
Iako je na predavanju održanom na podgoričkom Ekonomskom fakultetu mikrofon prepušten publici, vrijeme za diskusiju bilo je kratko zbog čega novinari nisu bili u prilici da postave pitanja.
( Matija Otašević )