O prijemnim ispitima, štreberima: Prava potraga za iskonskim talentom

Maja ne, ne nije ovdje/ Maja ne, ne nije ovdje/ Maja ne, ne nije ovdje; KUD "Idijoti", Maja, Bolje izdati ploču nego prijatelja (Slovenija SLS 003, 1987.)

Moram da vam od srca zahvalim na komentarima najdraži moji komentatori - vidim da vas je tekst o Prijemnom ispitu na AF PG potakao da komentarišete, što mi je neizmjerno drago i što shvatam dvojako - i kao putokaz i kao potvrdu da sam na pravom putu. Međutim, neki od vaših komentara ne korespondiraju idealno dubokim istinama koje sam iznio u tekstu objavljenom prošle subote - pa sam jednostavno primoran na dodatnu elaboraciju.

Hajde da se pozabavimo, za početak, pojmom štreber.

Štreber je germanizam, naravno, a ujedno je i glagolska izvedenica. Streben (čitaj: štreben) na njemačkom znači nastojati, stremiti, biti previše revnosan, težiti - Wir streben nach Glück - Mi težimo (ka) sreći (kao emocionalnom stanju) - a upotrebljava se i u pežorativnom značenju - bubati - nešto rjeđe, doduše.

Izvedenica streber (čitaj: štreber) ima sljedeća značenja: pregalac, laktaš, karijerist, arivist, bubant (bubalo) - onaj koji ne uči da bi znao, tj. da bi ovladao stanovitim znanjima i tehnikama, već da bi pošto-poto postigao uspjeh, odnosno ostvario neke ciljeve, u manjoj ili većoj mjeri pogrešne, čak i nečasne - što se uglavnom poklapa sa definicijama pojma štreber koje ćete naći u rječnicima četvoroimenog jezika: osoba koja marljivim radom, poslušnošću i dodvoravanjem želi postići uspjeh u školi, unapređenje u službi itd.

Štrebanje je u slengu sinonim za učenje (da bi se položio ispit) - pa razlikujemo, kako stoji u Vukajliji (vukajlija.com), dva osnovna pristupa štrebanju: 0.2 posto studenata - dva u hiljadu - dan pred ispit provodi odmarajući se od napornog desetodnevnog učenja, dok ostalih 99.8 posto - 998 od hiljadu - pokušava da posljednjeg dana pred ispit nekako nabije u glavu to što su ona dvojica nabijala u glavu 10 dana.

Postoji i sintagma štreberski prosjek - to vam je prosjek iz srednje škole koji omogućava glat upis na AF PG.

Nemam ja ništa protiv štrebera, naravno - ali mi je žao što naopaki sistem forsira jadnu ambicioznu dječicu da najljepše godine života provode zatvorena u četiri zida - a rezultati su nikakvi - osvrnite se oko sebe i vidjećete rezultate takvog sistema.

Prijemni ispit se podrazumijeva na arhitektonskim fakultetima, nije svako rođen za arhitekturu, bitne su tzv. predispozicije. Postoje dva tipa prijemnih ispita.

Prvi favorizuje štreberski prosjek - a ide na ruku i lupežima što muzu debele pare jadnim roditeljima jadne djece koja žude da se upišu na AF - lupežima koji, navodno, uče tu nesrećnu djecu da crtaju, a u stvari im daju apsolutno pogrešne informacije - i upravo taj tip štrebersko-lupeškog prijemnog ispita se primjenjuje na AF PG od osnutka te visokoškolske institucije. Drugi tip prijemnog ispita favorizuje upravo sklonosti za studij arhitekture - i unekoliko je kompleksniji od prvog.

U prošli utorak, 8. jula, na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu održan je Prijemni ispit - po novom sistemu, u formi testa, gdje se zaokruživao jedan od pet ponuđenih odgovora na pitanja - s tim da odmah moram naglasiti da slobodoručno crtanje, izrada modela i ostale budalaštine - nisu više dio toga testa.

U Beogradu više nema preskupih i vrlo traumatičnih priprema za prijemni ispit - sve je to izbrisano jednim potezom. Razlog je, pogađate, u tome što sistem prijemnog ispita koji je do sada primjenjivan nije donio očekivane rezultate - što će reći da se pokazao kao loš - umjesto pametne dječice upisivani su štreberi - i bilo je krajnje vrijeme da se taj sistem mijenja.

Negdje sredinom novembra prošle godine na AF BG su organizovana tzv. Otvorena vrata Arhitektonskog fakulteta, što znači da su pozvana bila sva djeca koja su bila zainteresovana da naredne, tj. ove godine, pristupe Prijemnom ispitu. Tom prilikom su predstavljeni novi studijski programi - a djeci je detaljno objašnjen i karakter novog Prijemnog ispita.

Vladan Đokić, dekan AF BG, posebno je naglasio da više neće biti potrebno spremati Prijemni ispit godinu dana unaprijed, kao do sada (Prijemni ispit za AF PG se sprema oko pola godine - i košta, kažu moji prijatelji čija su djeca upisana - od 1.000 do 2.000 eura).

"Namera je", dodao je dobri dekan Đokić, "da se svima pruži ista šansa i da se znatno smanje troškovi pripreme i cena polaganja Prijemnog ispita".

Cilj je, naravno, "da se uoči pravi talenat", a ne da se vrši selekcija djece "nabildovane načinom crtanja i načinom pravljenja modela" koji je bio favorizovan dosadašnjim sistemima polaganja prijemnog ispita, a samim tim je bio favorizovan i u školama za pripremu prijemnog ispita - kako u školi koja je djelovala u okviru AF, tako i u privatnim školama.

"Svako će moći da se oproba, bitan je samo iskonski talenat, a ne kao dosad talenat i spremnost nakon jednogodišnje pripreme", zaključio je dekan Đokić.

Na svim oglasnim tablama, kao i na Internet stranici fakulteta - okačeno je bilo obavještenje sljedeće sadržine: Prijemni ispit je koncipiran na takav način da za njegovo rešavanje nisu potrebne prethodne pripreme, pa shodno tome Arhitektonski fakultet neće organizovati pripremni kurs.

Molim lepo - što bi se reklo.

Ako ste riješili da se okanete ćoravog posla i da okušate sreću na Prijemnom ispitu za upis na AF BG naredne godine - dovoljno je da redovno ovjeravate ART, kulturni dodatak Vijesti - i uspjeh je zagarantovan

Dakle, na AF BG se ove godine vrednovao prosjek ocjena u sva četiri razreda srednje škole, pomnožen sa dva - maksimalno 40 bodova - ništa Vukova nagrada, ništa Eksterna matura, ništa uspjesi na srednjoškolskim takmičenjima - i test, naravno, koji je nosio 60 bodova (slovima: šezdeset). Ukupno 100 bodova (40 + 60 = 100). I nije bilo smrdljivih kvota za upis stranaca, naravno.

Test se sastojao iz dva dijela: 1.) pitanja iz različitih oblika kulture relevantnih za studije arhitekture; 2.) razumevanje i logičko rasuđivanje - i da bi sve bilo još ljepše, 10. maja ove godine je organizovana bila i tzv. Simulacija prijemnog ispita - s naglaskom na - besplatna. Simulaciji je pristupilo bilo 433 budućih kandidata - da bi se ispostavilo da test nije nimalo lak - niko nije prebacio 50 bodova, od mogućih 60.

Pitanja sa testa - iz različitih oblasti kulture relevantnih za studije arhitekture - na primjer: Orijent je/ a) vrh planine/ b) kazaljka na kompasu/ v) prebivalište bogova/ g) istok/ d) div.

Ili: Koja zemlja je osvojila glavnu nagradu na ovogodišnjem Bijenalu u Veneciji/ a) Rusija/ b) Nemačka/ v) Kina/ g) Južna Koreja/ d) Holandija.

Reč mimezis odnosi se na/ a) empatiju/ b) mimikriju/ v) podražavanje/ g) altruizam/ d) egoizam.

Simulakrum se kao pojam vezuje za/ a) Bernarda Čumija/ b) Žila Deleza/ v) Mišela Fukoa/ g) Žaka Deridu/ d) Žana Bodrijara.

Čuveni britanski muzičar Džon Lenon ubijen je u Njujorku decembra meseca/ a) 1973. godine/ b) 1976. godine/ v) 1980. godine/ g) 1992. godine/ d) 1990. godine.

I jedno pitanje iz drugog dijela - razumevanje i logičko rasuđivanje: Načelo svrsishodnosti i opravdanosti svakog arhitektonskog rešenja dominantno je u okviru/ a) neoplastike/ b) kubizma/ v) subjektivizma/ g) futurizma/ d) funkcionalizma.

Kako vam se čini? Kompletne testove - sve četiri grupe - i sve ostale informacije o Prijemnom ispitu na AF BG imate na adresi arh.bg.ac.rs.

Kad sve to lijepo ovjerite - sve će vam biti jasno, nadam se.

Pitanje je da li vam se više sviđa, najdraži moji komentatori - AF BG ili AF PG sistem polaganja prijemnog ispita?

Dakle, od ove godine na AF BG važi pravilo: Štreberčine stoj! Znatiželjna, kulturna, dobro informisana, lijepo vaspitana i nadasve - vesela dječica - naprijed!

Ako ste riješili da se okanete ćoravog posla i da okušate sreću na Prijemnom ispitu za upis na AF BG naredne godine - dovoljno je da redovno ovjeravate ART, kulturni dodatak Vijesti (ne samo 9. stranu nego kompletan ART) - i uspjeh je zagarantovan.

( Borislav Vukićević )