Konjević: Profesionalni menadžment najbolje rješenje za ACG
Važno je da poslanici dobiju odgovore o investicijama i mnogim drugim pitanjima kako bi se odluke donosile na bazi valjanih informacija, smatra Konjević
Najbolje rješenje za potrebna ulaganja u aerodrome je angažovanje profesionalnog menadžmenta sa međunarodnom reputacijom, koji bi imao sposobnosti da dovode kompaniju na potreban nivo efikasnosti i da sopstvenim sredstvima, povoljnim kreditnim aranžmanom bez državnih garancija i znanjem, realizuje potrebne investicije, ocijenio je poslanik SDP-a Raško Konjević.
On je dodao da namjerom da sklopi koncesioni aranžman za Aerodrome Vlada je priznala da je menadžment, koji je postavila samo prije godinu iz redova Socijaldemokrata (SD), nesposoban da ovu kompaniju sa monopolskom djelatnošću može da vodi i realizuje potrebne investicije.
“Bilo bi dobro da premijer (Duško) Marković, kad već neće predsjednik parlamenta, bez obzira na završetak javne rasprave, koja je neprimjereno trajala tokom godišnjih odmora, o ovako važnom pitanju afirmiše raspravu u nadležnom skupštinskom Odboru za ekonomiju i finansije kako bi poslanici, a i građani, bili bolje upoznati sa modelom koji se predlaže. Šta bi bilo loše u činjenici da nadležni odbor kroz više konsultativnih i kontrolnih saslušanja povede dijalog o ovom važnom pitanju? Pa valjda bi se time afirmisala kontrolna uloga Skupštine”, rekao je “Vijestima” Konjević.
Podsjeća da u zrelim političkim društvima o davanju u zakup važnog državnog dobra vodi se širok dijalog stručne i političke javnosti. Koncesija od 25 do 30 godina, kako dodaje, nije prodaja, ali je dug period kojim se uskraćuje budućim generacijama da upravljaju ovim resursom.
“Važno je da poslanici dobiju odgovore o investicijama i mnogim drugim pitanjima kako bi se odluke donosile na bazi valjanih informacija, a ne samo političkih stavova i dnevnih opaski. Koliko će investicije povećati kapacitete na aerodromu Tivat i da li će za period trajanja koncesije on biti komforan za putnike i avioprevoznike imajući u vidu da se radi o aerodromu sa izrazitim sezonskim karakterom? Plan investicija koje bi realizovao koncesionar mora da obezbijedi da tokom trajanja koncesije i određeni period nakon njega garantuje kapacitete koji će pratiti procjene rasta putniku u tom vremenskom periodu”, kazao je Konjević.
Prema njegovim riječima, generalno kod koncesionih aranžmana važno je, između ostalog, da imovina koja se daje u zakup koncesionar ne može hipotekovati, da postoji jasan plan investicija i rokovi realizacije, visina godišnje koncesione naknade koja predstavlja direktnu korist budžeta, obaveze tekućeg i kapitalnog održavanja postojeće i novosagrađene imovine, potpisan kolektivni ugovor kako bi radnici znali svoja prava.
“Svakako, kvalitet ugovora je ključna stvar, kao i činjenica da potencijalni koncesionar treba da bude iz država koje dijele strateška međunarodna opredjeljenja Crne Gore. Pitanje problema Montenegro erlajnsa ne smije biti predmet, ni direktno ni indirektno, koncesionog aranžmana”, rekao je Konjević. B. Ma.
Koncesiona naknada da bude godišnje najmanje 15 miliona
Konjević smatra da, imajući u vidu da je neto dobit Aerodroma u 2017. iznosila nešto preko pet miliona eura, od čega gotovo ništa nije vraćeno u budžet građanima, mora se voditi računa koliki će minimalni iznos koncesione naknade biti predviđen tenderom. “On ne bi smio biti manji od 15 miliona eura godišnje (iskazan kao ekvivalent procenta od ukupnih bruto prihoda uz klauzulu minimalnog apsolutnog iznosa). Time bi za period, od recimo 30 godina, u budžet se direktno slilo minimum 450 miliona eura. Tu bi svakako ostali i drugi efekti plaćenih poreza po svim osnovama koje sada aerodormi uredno plaćaju, kao i realizovane investicije. Ovaj iznos koncesione naknade mogao bi se nazvati korisnim poslom za državu. O svim ovim i drugim pitanjima mora se razgovarati i u nadležnom odboru parlamenta”, rekao je Konjević.
( Biljana Matijašević )