Malmstrem: Bezvizni režim doveden u pitanje
Ona je rekla da su lažni azilanti izuzetno ozbiljno pitanje i da je prošle godine zahtjev podnijelo više od 50.000 osoba sa Zapadnog Balkana
Evropska komesarka za unutrašnje poslove Sesilija Malmstrem izjavila je 7. jula da "ne isključuje" da neke članice Evropske unije zatraže privremeno ukidanje režima bez viza za državljane Zapadnog Balkana, zato što broj lica koja potpuno neutemeljeno traže azil i dalje raste i ugrožava cio mehanizam azila EU.
Ona je rekla da su lažni azilanti izuzetno ozbiljno pitanje i da je prošle godine zahtjev podnijelo više od 50.000 osoba sa Zapadnog Balkana.
"Mi smo s tim u vezi u stalnom kontaktu s vladama država Zapadnog Balkana", dodala je komesarka Malmstrem, ukazavši na činjenicu da je taj "ozbiljni problem" vezan prevashodno za dugoročno poboljšanje položaja Roma koji najviše traže azil u EU.
Sesilija Malmstrem je to rekla na konferenciji za novinare poslije objavljivanja izvještaja Evropske komisije u kojem se navodi da je od ukupno 213.000 stranaca koji su u prošloj godini zatražili azil u Evropskoj uniji, najveći broj njih bio iz Sirije, Rusije i zemalja Zapadnog Balkana.
Iz pet država Zapadnog Balkana i Kosova je prošle godine zahtjev za azil u EU podnelo preko 50.000 ljudi, a evropska komesarka Malmstrem je novinarima naglasila da je to "vrlo ozbiljno pitanje... pošto broj azilanata ne opada". Ona je rekla da Albanija, Bosna, Crna Gora, Makedonija i Srbija imaju s EU sporazum o režimu bez viza, dok se s Kosovom o tome vodi dijalog.
Naglasila je takođe da je "veoma dobro to što ogromna većina državljana tih zemalja u potpunosti poštuje pravila (sporazuma s EU) i koristi pravo na ljudske kontakte, pravljenje poslova", naglasila je komesarka Malmstrem.
Od građana država regiona i Kosova "samo šačica je onih koji traže azil", navela je evropska komesarka, podvukavši da je 98% azilanata odbijeno, jer nemaju nikakvog osnova da traže političku zaštitu u zemljama evropske dvadesetosmorice. Sesilija Malmstrem je objasnila da to ipak jeste ozbiljan problem zato što ta lica koja potpuno neosnovano traže azil strašno opterećuju mehanizme za davanje azila u članicama EU i posebno sprječavaju istinski ugrožene državljane trećih zemalja, kao što su Sirijci ili Eritrejci.
"Mi smo u stalnom kontaktu s vladama zemalja Zapadnog Balkan u nastojanju da im pomognemo, kako da tamošnje vlasti bolje obavijeste građane o mogućnostima putovanja bez viza, ali i o tome da postoje zloupotrebe", dodala je komesarka Malmstrem.
"Zasad nema dovoljno rezultata... EU ima mehanizam za privremeno ukidanje (bezviznog režima) i ne isključujem mogućnost da se o tome ponovo razgovara sa zemljama članicama EU", dodala je.
Neke članice evropske dvadesetosmorice "mogu to zatražiti, što bi bilo vrlo nepovoljno jer bi ugrozilo ogromnu većinu (državljana regiona) koji ne zloupotrebljavaju taj režim, ali smo u stalnoj vezi s tim zemljama u nastojanju da sagledamo šta se može učiniti, kratkoročno", rekla je evropska komesarka za unutrašnje poslove Malmstrem.
Prema njenim riječima, "dugoročno je to vezano za pitanje poboljšanja položaja Roma u tim zemljama, za šta su, treba priznati, potrebne ne nedjelje, već godine".
Evropska komisija je saopštila da je od ukupno 213.000 stranaca koji su u prošloj godini zatražili azil u Evropskoj uniji, najveći broj njih bio iz Sirije, Rusije i zemalja Zapadnog Balkana. Kako je navedeno u izvještaju koji je predstavio direktor Evropskog ureda za pomoć azilantima (EASO) Robert Viser, u prvih pet mjeseci ove godine je za 19% porastao broj lica iz trećih zemalja koja traže političku zaštitu u EU.
Ubjedljivo najveći porast među tražiocima azila je iz Sirije, naglo je došlo i do priliva azilanata iz Eritreje, a od marta i iz Ukrajine, dok je opao broj ruskih državljana koji traže azil u zemljama EU. Najviše lica traži azil u Njemačkoj, Holandiji i Švedskoj.
( Beta )