Pljevlja: Više stotina porodica skučilo se u barakama, bježeći od kirije
U tom dijelu grada, koji je sada poznatiji kao naselje “C” uglav nom su utočište našli nekadašnji radnici tog i drugih manje uspješnih pljevaljskih preduzeća
U nemogućnosti da na druge načine riješe svoje stambeno pitanje, više stotina porodica iz Pljevalja uselilo se, neki čak i prije tridesetak godina u barake koje su kao privremen smještaj izgrađene za radnike koji su gradili Termoelektranu.
Barake su podignute u blizini nekadašnje ciglane kod Osnovne škole “Boško Buha”, a dio i u blizini “Jugopetrolove” pumpe. Iako nisu bile, uslovne, useljenje u barake je bilo olakšanje za mnoge jer više nisu morali da plaćaju kiriju.
Većina baraka ima zajedničke ulaze, nije bilo mokrih čvorova, pa su stanari dograđivali kupatila, čime su narušavali ionako ne baš lijepu sliku tog dijela grada.
“Barake nisu najbolje rješenje, ali su za nas i porodice dovoljne. Narod kaže “kada čeljad nisu bijesna onda ni kuća nije tijesna”. U ovu baraku sam uselio 1991. godine, u vrijeme kada su plate bile male i neredovno. Sjećam se da sam za kiriju jedva skupljao i skoro sve što sam zaradio davao bih gazdama za stanarinu. Kada mi je jedan prijatelj rekao da imaju slobodne dvije sobe u barakama, bez razmišljanja sam se preselio. Kada sam ušao u novi stan osjećao sam se kao da sam napravio trospratnu kuću. Samo kada sam se riješio kirije, jer niko ne zna ko to nije bio, kako je biti podstanar sa malim primanjima, kaže šesdesetpetogodišnjak, nekadašnji radnik pljevaljskog “Građevinara”, koji nije želio da mu se ime pominje.
U tom dijelu grada, koji je sada poznatiji kao naselje “C” uglav nom su utočište našli nekadašnji radnici tog i drugih manje uspješnih pljevaljskih preduzeća.
Nekolicina je u međuvremenu prodala stanove u barakama, a novi kupci izdvajali su i po nekoliko hiljada eura kako bi sebi obezbijedili krov nad glavom, rizikujući pritom da i to izgube jer predhodni vlasnici nisu imali posjedovni list za stan koji su koristili.
U sličnoj su poziciji i porodice koje su se prije dvadesetak i više godina uselile u barake u Ulici Narodne revolucije u naselju Radosavac.
Na mjestu sadašnjeg naselja “C” prema opštinskoj planskoj dokumentaciji planirana je izgradnja više stambenih i poslovnih zgrada.
Da bi se to uradilo predhodno je potrebno ukloniti desetine baraka, i iseliti brojne porodice. U Opštini su više puta isticali da Elektroprivreda godinama ne plaća naknadu za korišćenje građevinskog zemljišta, za privremene objekte koje su još prije tridesetak godina izgradili u blizini “Jugopetrolove” pumpe, za smještaj radnika, angažovanih na gradnji Termoelektrane.
U lokalnoj upravi smatraju da imaju zakonsko pravo da traže naplatu duga, jer su barake pritisle zemljište koje je DUP-om predviđeno za druge namjene.
Ugovor o korišćenju gradskog građevinskog zemljišta lokalna uprava i EPCG potpisali su sredinom sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada je izgrađeno više desetina baraka za radnike koji su od 1976. do 1982. učestvovali u izgradnji jedine crnogorske elektrane.
Ranije se predlagalo da se dug po tom osnovu prebije sa EPCG kojoj Opština Pljevlja duguje oko tri miliona eura nakon što je Ustavni sud ranije ocjenio da je lokalna uprava nezakonito naplaćivala ekološku taksu tom preduzeću.
Nova vlast još nije odlučila šta će raditi
Da li će brojni stanari baraka u dogledno vrijeme ostati bez krova nad glavom i kako će n a d ležni iz Opštine riješiti njihov stambeni problem nije poz nato.
Ranija opštinska administracija koju je predvodio Filip Vuković obećavala je da će izgraditi stanove za socijalno ug rožene stanovnike u Pljevljima, kao i da će na taj način riješiti i stambena pitanja građana koji trenutno žive u naselju C, Radosavcu i drugim neuslovnim mjestima.
Međutim, do realizacije tog projekta nikada nije došlo.
U sadašnjoj lokalnoj administraciji rekli su da će nova vlast koja, nakon nedavno održanih lokalnih izbora treba da se konstituiše, o tome odlučivati.
( Goran Malidžan )