Vamos, vamos Argentina...
Mladić u crvenom dresu sa brojem osam i prezimenom našeg reprezentativca na leđima, skakao je do neba od sreće kada je Di Marija poslao loptu u gol
Koliko Crna Gora, njena fudbalska reprezentacija i navijači gube što ne mogu da se plasiraju na neko veliko takmičenje, a pogotovo na Svjetsko prvenstvo, najbolje se vidi u Rio de Žaneiru. Činjenica je da bi odlazak u Brazil bio nemoguća misija za ogromnu većinu crnogorskih građana sve i da su Brnović i njegovi puleni pretendenti za titulu, ali to ne znači da ne treba da žalimo što „hrabrih sokola” i njihovih fanova nema u Brazilu.
Jovetić je, međutim, za vrijeme i poslije meča Argentina - Švajcarska igrao zapaženu ulogu u Fifa fan fest zoni na plaži Kopakabana. Mladić u crvenom dresu sa brojem osam i prezimenom našeg reprezentativca na leđima, skakao je do neba od sreće kada je Di Marija poslao loptu u gol i prekinuo mučenje, tresao se kao prut kada je dosuđen slobodni udarac sa ivice šesnaesterca praktično u posljednjoj sekundi produžetka, da bi se, kada je lopta pogodila živi zid, slavodobitno okrenuo ka Brazilcima (koji su svi do jednoga navijali za njihovog protivnika) i sasuo im bujicu riječi od kojih su neke poznate i našim ljubiteljima fudbala jer ih ne tako rijetko upotrebljavaju igrači Primere. Njegovo ime je Ignasio Spragon Hernandes, i ovdje je jedan od najvatrenijih navijača Argentine.
Posljednji zvižduk i neopisivo slavlje moglo je da počne...
„Vamos, vamos Argentina,
vamos, vamos, a ganar,
que esta barra quilombera,
no te deja, no te deja de alentar”.
"Nema strastvenijih navijača na svijetu nego što smo mi", govorio je Naćo i prije nego što je meč počeo, a kada se završio, nakon ludnice koja je trajala dobrih pola sata, samo je prokomentarisao:
"Šta sam ti rekao"!
Argentinci su od Kopakabane napravili Rio de la Platu. Mladići i djevojke, stariji ljudi i žene, ali i čitave porodice sa malom djecom, doputovali su iz svih krajeva njihove zemlje, neki da ostanu jedan dan, neki da - kako kažu - dočekaju 14. jul takođe slaveći i čekajući izlazak sunca na najljepšoj plaži na svijetu.
"Za nas je fudbal stvarno najvažnija stvar na svijetu. Po tome smo jedinstveni, radujemo se i patimo sa našom reprezentacijom. Bio sam ovdje i kada su Urugvajci ispali, samo su se okrenuli i otišli. A da se to nama desilo - umrli bismo od tuge, ovdje biste vidjeli još jedno more - more suza", priča budući inženjer mehanike iz Buenos Ajresa.
Ignasio navija za River Platu, njegov drug i „saborac” u Fifa fan fest zoni, Huan Giljo, na leđima ima istetoviran grb Njuels Old Bojsa. Ali, dok su u Brazilu - nema podjela!
"Zaboravljamo klupske pripadnosti, reprezentacija je svetinja. Čak ne idemo ni na koncerte koji se organizuju, umjesto toga idemo u crkvu. Da se molimo za Argentinu. Danas se molimo Mesiju, kao što smo se nekad molili Maradoni. Mada je Maradona za nas i sada bog".
Njih dvojica doputovali su na startu Mundijala, bili su i u Belo Horizonteu i Porto Alegreu, i to uvijek u fan-zoni.
"Nemoguće je nabaviti karte za utakmicu, a i preskupe su. Ionako smo na dolazak i boravak ovdje potrošili sve što smo imali. Ali, nama je i ovdje super. Puno je naših ljudi, zajedno gledamo utakmice, navijamo i na kraju slavimo. Nadam se da nećemo zajedno i tugovati".
Nisu tugovali ni Švajcarci, kojih je bilo u popriličnom broju.
"Poštujem ih, oni su ponosan narod, ali kod njih je sve „perfektno”. Imaju sređen život, dobar standard i ne uzbuđuju se mnogo ni oko čega. Kod nas je sve suportno. Južnoamerikanci su poznati kao strasni, predusretljivi, neposredni, druželjubivi, a mi u Argentini smo po tome otišli i korak dalje. Evropljani su uglavnom hladni", ističe Giljo.
Priča je, na kraju, ipak morala da se „spusti” na klupski nivo.
"Naš fudbal uništavaju huligani. Zbog njih je sve manje gledalaca, niko ne smije da dovede dijete na stadion. Englezi su iskorijenili taj problem, ali kod nas nema političke volje da se to isto uradi. Zašto? Zato što su političari i huligani u sprezi! Zajedno prave poslove, jedni druge štite. Zbog toga se našem klupskom fudbalu ne piše dobro".
Kada je slavlje prestalo, nakon što su se pošteno ispjevali kako je Maradona bolji od Pelea (jedan Brazilac je u blizini držao transparent: „Pele 3, Argentina 2”, aludirajući na broj titula svjetskog prvaka), Argentinci su mjesto ustupili navijačima Belgije i neuporedivo brojnijim Amerikancima. Međutim, magije više nije bilo...
Makedonac i Meksikanci
Dok su Irci u fan-zoni bili zapaženi kao da njihova reprezentacija najmanje igra četvrtfinale, usamljeni Makedonac probijao se kroz more ljudi očigledno zadovoljan iako ni njegove selekcije nema u Brazilu.
"Super je i ovako, šta da se radi. Valjda će sljedeći put biti i vas i nas", prokomentarisao je i izgubio se u masi.
Za razliku od nas, Meksikanci su igrali u Brazilu. Prošli su grupu, ali Holanđani su ih zaustavili u osmini finala, poslije nevjerovatnog preokreta u posljednjih pet minuta.
Zbog toga - tri sombrerosa i jedan bez sombrera i dalje liju suze...
( Aleksandar Vučković )