Erdogan ili politička scena kao šou jednog čovjeka
"U posljednjih 10 godina on je imao posljednju riječ u svakom pitanju. Sve što bi on rekao prolazilo je", kaže kolumnista novina Hurijet, Šukru Kudžuksahin
Turski premijer Redžep Tajip Erdogan, koji je na vlasti već više od 10 godina, danas se kandidovao za predsjednika na izborima zakazanim za 10. avgust.
Erdogan je oduzeo vrhovnu moć vojsci, preoblikovao sudstvo i zastrašio štampu. AP navodi da sada, pošto se kandidovao za predsjednika, namjerava da tu funkciju pretvori u najmoćniju u zemlji.
"U posljednjih 10 godina on je imao posljednju riječ u svakom pitanju. Sve što bi on rekao prolazilo je", kaže kolumnista novina Hurijet, Šukru Kudžuksahin.
Erdogan je inicijator ustavne promjene kojom je uveden prvi put u istoriji Turske direktni izbor predsjednika, međutim, njegov pokušaj da poveća ovlašćenja predsjednika, ostao je blokiran jer nije uspio da pridobije dovoljno veliku koaliciju koja će omogućiti promjenu.
On je, međutim, sada signalizirao da u vladanju Turskom namjerava da kombinuje mandat na osnovu pobjede na izborima sa snagom vlastite ličnosti, uprkos tome što mu Ustav ograničava moći.
Erdogan tvrdi da do sada u velikoj mjeri ceremonijalna funkcija predsjednika ima skrivene moći koje on namjerava da iskoristi, uključujući i pravo da saziva i predsjedava sjednicama vlade, čime će opet biti tamo gdje se donose najvažnije odluke u zemlji, navodi AP.
Erdogan sa suprugom Eminom i zamjenikom predsjednika AK Mehmetom ali Šahinom (foto: Reuters)
On, takođe, očekuje da će postaviti prijateljski nastrojenog premijera sa nadom da će i dalje zadržati kontrolu nad parlamentom, iz daleka.
Zbog svega navedenog turska politička scena prijeti da se pretvori u "šou jednog čovjeka", ocjenjuje agencija AP.
Možda jedina politička figura u Turskoj koja može da parira Erdoganu, predsjednik Abdulah Gul, rekao je da ne "puca" na mjesto premijera, jer ne želi da bude vršilac dužnosti predsjednika vlade, koga nadzire Erdogan.
Ukoliko Erdogan bude izabran, njegova Partija pravde i razvoja (AKP) imenovaće prelaznog premijera do parlamentarnih izbora sljedeće godine.
Erdogan se nada da će na tim izborima njegova partija osvojiti većinu, dovoljnu da usvoji sve promjene čiji je cilj jačanje predsjedničke funkcije.
Problem nastaje, ocjenjuje AP, što bi jak premijer mogao da osigura izbornu pobjedu za AKP, ali takođe može da uspostavi i nezavisno vođstvo.
Protesti protiv Erdogana, njegovi protivnici ga uporedili s Hitlerom (foto: Reuters)
Imajući u vidu tu neizvjesnost, Erdogan ne može sa sigurnošću da računa na promjenu ustava.
Turska politička istorija upućuje na dva problematična primjera sličnog ponašanja, kada su se premijeri koje su postavili predsednici Sulejman Demirel i Turgut Ozal "odmetnuli" i uticali na slom partija koje su ih dovele na vlast.
Očigledno, piše AP, Erdogan ima veću kontrolu nad svojom partijom nego Demirel i Ozal, ali prelaskom na mjesto predsjednika, on će izgubiti neke od neskrivenih poluga koje je povlačio kao premijer.
Suštinski, neće više kontrolisati ministarstva unutrašnjih poslova i pravde, što mu je pomoglo da se izvuče iz nedavnog korupcionaškog skandala.
"Gdje god pogledate, naići ćete na izuzetna dostignuća. Erdogan je lično stvorio snažno vođstvo, i uvjeren je da će većina ljudi podržati njegov demokratski projekat", navodi Kurtulmus.
Numan Kurtulmus, viši zvaničnik u Erdoganovoj AKP, koji se često spominje kao mogući premijer, rekao je u jednom intervjuu da je slika Erdogana kao sve moćnijeg autokrate pogrešna.
On je dodao da ona uglavnom proističe iz bespomoćnosti opozicije, koja do 16. juna nije čak ni imenovala kandidata za predsjednika koji bi bio rival Erdoganu.
"Ako govorimo o kreiranju demokratije jednog čovjeka, to jednostavno nije istina. Ali ljudi koji se protive vladi nemaju nikoga ko bi ušao u parlament", rekao je Kurtulmus.
On je istakao da je Erdoganova vlada pružila novi glas milionima Turaka, naročito izvan urbanih centara, koji su bili marginalizovani pod vlašću prethodnih sekularističkih vlada.
Reforme koje je sproveo Erdogan ojačale su prava manjina i obuzdala ekstremna kršenja ljudskih prava koje je vršila vojska, smatra Kurtulmus i dodaje da je njihov pozitivan uticaj na ekonomiju "vidljiv naširoko".
"Gdje god pogledate, naići ćete na izuzetna dostignuća. Erdogan je lično stvorio snažno vođstvo, i uvjeren je da će većina ljudi podržati njegov demokratski projekat", navodi Kurtulmus.
Drugi ocjenjuju da ima samo još nekoliko dizgina kojima može da se obuzda Erdoganov apsolutizam, i nadu vide u Ustavnom sudu koji je nedavno poništio nekoliko akcija njegove vlade, uključujući i blokadu Tvitera, a koji bi mogao da odlučuje i o pokušaju jačanja predsjedničkih ovlašćenja.
Galerija
( Beta )