Green Home: U Pivskom jezeru više nema lipljena, broj pastrmki se smanjuje

NVO Green Home upozorila je nadležne državne institucije i javnost na alarmantno stanje i podatke o ribljoj fauni Pivskog jezera, prema kojima više više nema jedinki lipljena, dok je broj jedinki pastramke izuzetno nizak. Kako navode, neposredno nakon izgradnje brane i formiranja vještačke akumulacije, riblji fond rijeke Pive koji je brojao oko 12, spao je na svega tri vrste koje su ostale u jezeru: pastramka, lipljen i mladica.

"Takvo stanje je održano sve do prije par godina kada je u jezero introdukovan klen , koja ne samo da je nekomercijalna vrsta nego pripada i grupi predatora koja je neposredna prijetnja za vrste poput lipljena i pastramke", navode u saopštenju.

Prema informacijama i fotografijama lokalnih ribolovaca u jezeru se pojavila još jedna predatorska vrsta, srebrni karaš ili poznatije kinez (Carassius auratus gibelio), koja ostavlja drastične posljedice na riblji fond, a za koju se vjeruje da je takođe introdukovana vještačkim putem.

"Obje vrste se veoma brzo razmnozavaju i predstavljaju prijetnju za druge vrste što zbog ishrane za koju koriste sitnije ribe i njihovu hranu, što zbog prenamnoženosti preuzimajući preostali prostor i mijenjajući stanište. Najbolji primjer koliko kinez može uticati na autohtone vrste se može naći na Skadarskom jezeru gde je zabilježen nagli porast broja jedinki u relativno kratkom vremenskom periodu kada ova vrsta postaje statistički značajnija u totalnom godišnjem ulovu u odnosu na autohtone vrste", piše u saopštenju Green Home-a.

Prema zakonu o slatkovodnom ribarstvu, strogo je zabranjeno unošenje novih vrsta u vodene ekosisteme, što se posebno odnosi na alohtone vrste poput klena. Osim toga, u zakonu se navodi da su dužnosti inspektora za slatkovodno ribarstvo da vrši nadzor u odnosu na zabranu unošenja novih vrsta riba.

Green Home navodi da u Crnoj Gori trenutno radi samo jedan inspektor za slatkovodne ribarstvo, koji je nadležan za sve slatkovodne površine, što uključuje sve rijeke i jezera.

"Ostaje nam pitanje da li država ima dovoljne kapacitete koji će prema zakonu ispratiti sva ribolovna dešavanja na teritoriji države?", pitaju se u Green Home-u.

"Kada je ovaj slučaj u pitanju, možemo samo da zaključimo da je šteta koje je načinjena unošenjem novih vrsta u jezero, nepovratna i neprocjenjiva. Posledice koje je ova, očigledno ljudska greška, ostavila na ekosistem se ne mogu ispraviti. Sa ciljem da se ovakve situacije u budućnosti ne ponove, tražimo odgovornost nadležnih institucija, kao i pojedinačnih gazdinstava i upravljača u čijem je vlasništvu ova vodena površina."

( Vijesti online )