BiH "crna rupa" na evropskoj mapi
Koliko je BiH daleko od svojih susjeda dovoljno ilustruje podatak da vlasti jednu od svoje tri ključne obaveze ne mogu da izvrše šest, a drugu nešto manje od pet godina
Nakon dodjele statusa kandidata za pristupanje i članstvo u EU Albaniji, zaokruživanje regionalne slike evroatlantskog integrisanja još jedino kvari BiH.
BiH bi još godinama mogla da nosi neslavni status "balkanske crne rupe".
Koliko je BiH u ovom trenutku daleko od svojih susjeda, a još dalje od krajnjeg čina pristupanja EU, dovoljno ilustruje podatak da vlasti jednu od svoje tri ključne obaveze ne mogu da izvrše šest godina, a drugu nešto manje od pet.
Presuda "Sejdić i Finci", uspostavljanje efikasnog mehanizma koordinacije i prilagođavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) BiH, institucijama i političarima ostaju tri ključna neispunjena preduslova.
Halid Genjac, predsjedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije parlamenta BiH, smatra da je davanje statusa kandidata Albaniji još jedno "vrlo dramatično upozorenje" za BiH.
"Sada je još vidljivije kakav BiH ima problem s evropskim putem i da taj problem mora hitno da rješava. Veoma je opasna situacija u kojoj bi BiH ostala izvan regionalnog trenda evropskog integrisanja", kaže Genjac za "Nezavisne novine".
On naglašava da je teško i zamisliti sve štetne posljedice koje bi mogle nastati za zemlju ukoliko se ovakvo stanje duže zadrži.
"Naravno, nekoliko mjeseci pred izbore (zakazane za oktobar) spektakularni pomaci nisu mogući, međutim svi koji pretenduju da dobiju podršku na izborima, moraju da učine sve da se nakon izbora formira stabilna i proevropska vlast", smatra Genjac.
Po riječima Nevenke Savić, direktorke Direkcije za evropske integracije (DEI) BiH, vijest iz Brisela nije iznenađenje.
Ona podsjeća na pozitivan izvještaj o napretku za Albaniju, kao i na preporuku Evropske komisije (EK) za ovu državu.
"Ovo je, u nekom smislu, odlična vijest i za BiH u pogledu toga da politika proširenja ostaje dosljedna. Međutim, činjenice koje sada govore o tome da je BiH posljednja po napretku i ostvarenom procesu integrisanja je negativna strana ove informacije", kaže Savićeva, koja zaključuje da će sada u Albaniji biti povećan i priliv stranih investicija.
Kako je istakla, pred izbore, mora se imati na umu novi evropski pristup BiH, koji donosi neka nova pravila, što, istovremeno, BiH vlasti ne oslobađa odgovornosti da urade posao za koji su izabrani.
Podsjetila je i da se ove godine u EU tijelima mnogo govorilo o novom pristupu za evropske integracije BiH, međutim, ali nije došlo do promjene uslova.
Ipak, činjenica je da je Evropska komisija uvela neke nove mehanizme, a sve je to u funkciji olakšavanja BiH da što prije ispuni preostale uslove za podnošenje aplikacije za članstvo, koja je usvojena još 2012. godine, zaključuje Savićeva.
Endi Mekgifi, portparol Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, ponavlja da BiH ima jasnu perspektivu članstva u EU koju je nedvosmisleno podržalo svih 28 država članica.
"Nažalost, BiH zaostaje za drugim zemljama u procesu integracija. Kada status kandidata Albanije bude potvrđen, BiH će ostati jedina zemlja sa statusom potencijalnog kandidata", konstatuje Mekgifi.
I on je naveo da ta zemlja mora da osigura sprovođenje presude 'Sejdić i Finci' putem ustavnih amandmana, čime bi se eliminisala nacionalna diskriminacija iz izbornog zakonodavstva.
Podsjetio je i na izjavu Ketrin Ešton, odlazeće visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost, koja je prilikom posljednje posjete BiH kazala da se uslovi neće promijeniti, ali će EU učiniti sve što može da pomogne toj zemlji da ispuni potrebne uslove.
Inače, kako podsjeća list, BiH je maja 1999. započela proces stabilizacije i pridruživanja, a u junu pokrenute su aktivnosti Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu.
Evropska komisija je 2003. usvojila ocjenu Studije izvodljivosti, koja je identifikovala 16 prioritetnih oblasti za suštinski reformski napredak, a dvije godine kasnije u Sarajevu su zvanično pokrenuti pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
Instrument pretpristupne pomoći (IPA), namijenjen za sve pretpristupne aktivnosti koje finansira Evropska komisija, pokrenut je 2007. a iste godine je parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU potpisan je naredne godine, a 2012. održan je prvi sastanak Dijaloga na visokom nivou o procesu pristupanja BiH, kada je uručena "mapa puta" za zahtjev za članstvo BiH u EU.
( Tanjug )