Ućutkivanje interneta na turski način
Aktiviste za slobodu interneta još više boli što moraju gledati kako vlada uspijeva tako snažno da kontroliše mrežu
Trenutno je u Turskoj blokirano 45.000 internet stranica. Cenzurisane su pornografske stranice, stranice umjetnika, muzičara, novinara... Turska internet zajednica pokušava da se odbrani – bez većeg uspjeha.
Maskirana osoba cilja svojom praćkom na posjetioca – srećom se radi samo o grafitu u kancelariji turskog hakerskog udruženja Alternatif Bilişim. Šarena subkulturna scena mladih tu je okružena sivim betonom istambulske poslovne četvrti. Hackerspace – tako aktivisti nazivaju svoje prostorije i njih nije lako naći. One se nalaze u azijskom dijelu grada, u Kadıkju, kvartu u kojem živi i radi istambulski srednji sloj – tamo će turisti teško zalutati.
Iza Iraka i Kine
Alternatif Bilişim u prevodu znači nešto kao alternativna komunikacija. U udruženju su se okupili kompjuterski stručnjaci, studenti i profesori. Ali Riza Keleš je programer i od prvoga dana član udruženja.
„Mi se ne smatramo hakerima, a još manje državnim neprijateljima. Mi smo organizacija koja se zalaže za građanska prava, za digitalna prava građana i borimo se protiv sve većeg nadzora interneta u Turskoj“, kaže on. Ali to je gotovo bezizgledna borba.
Na listi medijskih sloboda Reportera bez granica, Turska je na 154. od ukupno 180 mjesta, iza Iraka i Kine. Jedan od razloga za to je novi, dalekosežni zakon o internetu koji je stupio na snagu u martu 2014. On dozvoljava turskom nadzornom tijelu za telekomunikacije (TIB) da bez sudskog naloga blokira stranice sa sadržajima koji su „štetni, seksualno provokativni, koji veličaju nasilje i koji su uvredljivi“ – radi se o vrlo rastegljivom paragrafu.
„Ne znamo čak ni koliko je tačno stranica blokirano. Prije su postojale sudske odluke na osnovu kojih je neka stranica blokirana i one su bile dostupne javnosti. Danas se sve događa bez znanja javnosti pa možemo samo procjenjivati o kojoj se brojci radi“, kaže Ali Riza Keleš.
Na stranici www.engelliweb.com izlistane su sve stranice za koje se zna da su nekada bile blokirane. Na toj listi se pored stranica s pornografskim sadržajem, blogova i informativnih portala nalaze i popularni teškaši poput Gugla, Tvitera, Jutjuba…
Diktatorske metode
Članovi udruženja Alternatif Bilişim djeluju rezignirano kada govore o mogućnostima borbe protiv strogog nadzora interneta. Šta možemo učiniti, pitaju se. Prošle godine su u cijeloj zemlji održavali konferencije i učestvovali u organizovanju protesta kako bi privukli pažnju javnosti na opasnost od pooštrenja zakona o internetu – bez uspjeha. Na svojoj internet stranici pokazuju kako se legalnim putem može izbjeći cenzura, recimo pomoću mreža za anonimizaciju kao što je Tor ili preko posebnih servera u inostranstvu. Ali te mjere su komplikovane – Alternatif Bilişim ne može da dopre do širokih masa.
Aktiviste za slobodu interneta još više boli što moraju gledati kako vlada – a pri tom je Turska formalno demokratska pravna država – uspijeva tako snažno da kontroliše mrežu. Kako ne raspolaže sredstvima klasične diktature, poseže za denuncijacijom.
„Hiljade dobrovoljaca pomažu vladi u pronalaženju kritičnih sadržaja na internetu“, tvrdi Ali Riza Keleš: „Znam i da je vlada – a posebno vladajuća stranka AKP – angažovala agencije za socijalne medije da nadgledaju mrežu.“
Strah od reprize parka Gezi
Cenzura interneta projekt je islamističko-konzervativne vladajuće stranke AKP. Povod za nju su bili protesti oko parka Gezi koje su tradicionalni, konvencionalni mediji u početku ignorisali. Stanovništvo se stoga informisalo preko društvenih mreža kao što su Tviter i Fejsbuk i po prvi put je dovelo vladu u ozbiljne probleme. Novi zakon o internetu bi trebalo da spriječi da se to ponovi.
Svaka kritika vlade sada znači kršenje prava vladajućih. Već bi i vic ili neka pogrešno shvaćena izjava mogli biti dovoljni za zabranu. Pravnik i stručnjak za internet Jaman Akdeniz s istambulskog univerziteta Bilgi govori o ovim mjerama kao o cenzuri Orvelovskih razmjera. Ali Riza Keleš situaciju u Turskoj opisuje ovim riječima: „Prije si znao kada je neka stranica bila blokirana i znao si šta je razlog. Danas se cenzurišu stranice i svi se pitaju: zašto baš ove?“
U avgustu se u Turskoj održavaju predsjednički izbori. Članovi Alternatif Bilişima strahuju od najgoreg – da premijer Erdogan postane predsjednik i tako zacementira svoju vlast.
Galerija
( Deutche Welle )