Konačno se sjetili razvojne banke

Predstavnici opozicije i poslodavaca u razgovoru za “Vijesti” su kazali da je Vladina namjera da pomogne privredni sektor osnivanjem razvojne banke dobra odluka ali da moraju postojati jasni uslovi za korišćenje novca od Svjetske banke (SB).

Predstavnici SB i Vlade najavili su da će u narednom periodu pomagati privredni sektor kojem crnogorske komercijalne banke već godinama uskraćuju kreditnu podršku i daju kredite po izuzetno nepovoljnim uslovima i visokim kamatama. Iz opozicije Vladu već godinama pozivaju da formira razvojnu banku.

U razmatranju je, kako su rekli, potpredsjednik Vlade Vujica Lazović i ministar finansija Radoje Žugić, da se taj novac usmjeri kroz neki oblik razvojnog fonda ili razvojne banke.

Unija poslodavaca (UPCG) smatra da je važno pod kojim će uslovima krajnjim korisnicima biti plasiran novac od SB-a.

“Insistiramo na olakšanju uslova kreditiranja, posebno za djelatnost turizma, prerađivačke industrije, poljoprivrede. Dosadašnja praksa govori da su uslovi Investiciono-razvojnog fonda (IRF) u značajnoj mjeri bili konkurentniji u odnosu na uslove banaka“, kazala je šef sektora za ekonomiju u UPCG Ana Rašović.

Ona je dodala da su ranije isticali da bi poslove razvojne banke mogao da obavlja IRF koji se lako može transformisati u banku ako se procijeni da bi to bilo bolje.

“Ako banke pri analiziranju tržišta predvide situaciju da realizacija eventualnih kreditnih sredstava SB-a može ugroziti njihovu konkurentnost na tržištu, pretpostavljam da će razmotriti mogućnost uvođenja 'labavijih' zahtjeva za odobravanje kredita privredi”, rekla je Rašović.

“Insistiramo na olakšanju uslova kreditiranja, posebno za djelatnost turizma, prerađivačke industrije, poljoprivrede. Dosadašnja praksa govori da su uslovi Investiciono-razvojnog fonda (IRF) u značajnoj mjeri bili konkurentniji u odnosu na uslove banaka“

Poslanik Pozitivne Srđan Perić rekao je da su često upozoravali da banke ne pružaju adekvatnu podršku privatnom sektoru, što su potvrdili i iz SB.

“Vlada nema nikakvu viziju privrednog razvoja i onda metodom naknadne pameti izmišlja 'toplu vodu' da privatnom sektoru treba pomoći. Da bi ta pomoć imala dugoročno pozitivne efekte mora se naslanjati na kreditnu podršku pod jasnim uslovima, uz poštovanje principa jednakih šansi i isključivanje kriterijuma bliskosti vlast. Taj princip je do sada bio jedan od dominatnih uslova za dobijanje nerijetko i velikih milionskih kredita”, kazao je Perić.

Član Glavnog odbora SNP-a Goran Dašić kazao je da je razvojna banka jedno od rješenja za probleme privrede, te da bi njena uprava morala da bude nezavisna od političkog uticaja posebno prilikom odlučivanja o kreditima.

“Razlike u regionalnom razvoju su evidentne više nego ikad. Podsticanje privredne aktivnosti u onim područjima i za projekte za koje nisu zainteresovane komercijalne banke je prijeko potrebno”, rekao je Dašić, navodeći da preko 40 država ima razvojne banke, među kojima i sve zemlje bivše Jugoslavije, i da njihova iskustva nisu negativna.

Ne bi o stručnosti banaka

Rašović je rekla da UPCG ne može i ne želi da procjenjuje stručnost banaka u odobravanju kreditnih zahtjeva.

"Od individualne poslovne politike banke zavisi da li će i u kojoj mjeri odobravati kredit. Imajući u vidu visok procenat nekvalitetnih kredita kao posljedicu uglavnom neadekvatne procjene banaka kao zajmodavaca i preduzeća kao zajmoprimaoca u prethodnom periodu ne čudi još uvijek restriktivna politika banaka pri odobravanju kredita”, kazala je Rašović.

Radonjić je kazao da nije bio u prilici da čuje konstataciju predstavnika SB-a da banke nijesu stručne za odboravanje projekata, te da to djeluje neuobičajeno, budući da imaju višegodišnju uspješnu saradnju sa SB-om.

Dodaje da ne bi komentarisao parafraziranu izjavu dok ne dobiju zvanično objašnjenje SB-a o tačnosti izjave, kao i da je od ranije poznat stav banaka da na tržištu nedostaje kvalitetnih, dobro koncipiranih i jasnih projekata.

Radonjić: Banke stalno preispituju kreditnu politiku

U Udruženju banaka (UBCG) su kazali su da su banke konstantno u preispitivanju kreditne politike i strategije, što je jedini način da se mogu prilagoditi tržišnim okolnostima i ostati konkurentne.

Radonjić je kazao da nije bio u prilici da čuje konstataciju predstavnika SB-a da banke nijesu stručne za odboravanje projekata, te da to djeluje neuobičajeno, budući da imaju višegodišnju uspješnu saradnju sa SB-om

“Analize na osnovu kojih banke definišu svoje kreditne politike su brojne, počevši od analiza trendova u nacionalnim ekonomijama preko pojedinačnih ekonomskih grana do konkretnih analiza potencijalnih i postojećih klijenata. Ako govorimo o privrednom sektoru, čak ni u vremenu najteže krize nije postojala restrikcija u smislu dostupnosti i privlačnosti uslova kredita za kvalitetne klijente i projekte”, rekao je generalni sekretar UBCG Mirko Radonjić. On je kazao da je kriza donijela pogoršanje performansi velikog broja kompanija i rast rizičnosti plasmana, što se mora ogledati u uslovima kredita za te klijenate.

“Nemojmo zaboraviti da je SB zajedno sa svojim ograncima, poput IFC-a, dugo godina aktivna na tržištu Crne Gore u obezbjeđivanju kredita infrastrukturnim i drugim projektima, kao i da je više crnogorskih banaka koristilo njihove kredite koji su dalje plasirani privredi. Međunarodne finansijske institucije i komercijalne banke djeluju komplementarno i ne možemo ih posmatrati kao konkurenciju jer to ne mogu biti”, istakao je Radonjić.

( Marija Mirjačić )