Rambo Amadeus: Djeco, pazite šta gledate i kojim se sadržajima izlažete
Cilj kampanje "Birajmo šta gledamo" je podizanje svijesti građana, posebno roditelja, da mediji sami po sebi nijesu ni dobri ni loši, već da njihov uticaj zavisi od toga kako ih koristimo
U okviru kampanje medijske pismenosti "Birajmo šta gledamo" Agencije za elektronske medije Crne Gore i UNICEF-a, Ambasador dobre volje UNICEF-a u Crnoj Gori Antonije Pušić alias Rambo Amadues družio se s prvim timom UNICEF-ovih volontera-mladih reportera.
Pušić je, kako je saopšteno UNICEF-a, s mladima razgovarao o uticaju medija na njih i medijskoj pismenosti i zajedno s njima radio na stihovima pjesme kampanje "Birajmo šta gledamo".
"Moja glavna poruka je upućena djeci. Djeco, pazite šta gledate i kojim se sadržajima izlažete, jer je vaša svijest direktno zavisna od toga šta u nju ulazi. Što budete pametnije, ljepše, zdravije sadržaje unosili, to će i vaša svijest biti razvijenija, bićete pametniji, zdraviji i ljepši. Birajmo šta gledamo", poručuje Pušić.
Mladi su podijelili svoja iskustva i razmišljanja o medijima.
Petnaestogodišnja Tara Simović smatra da "svi možemo da damo svoj doprinos u kreiranju kvalitetnih medijskih sadržaja, koji će umjesto stereotipnih heroja, muških i ženskih, prikazivati i isticati različitosti koje nas u stvari i čine posebnim".
Sedamnaestogodišnji Balša Božović ima poruku za roditelje i medije:
"Želim da uputim poruku kako roditeljima, tako i medijima, jer koliko su mediji odgovorni za ono što plasiraju, toliko su i roditelji odgovorni, jer oni mogu da utiču na ono što djeca, naročito manja, gledaju. Želim da roditelji i mediji shvate zapravo koliko su važni, i da se zapitaju kakva je njihova uloga, da shvate da moraju biti društveno odgovorni, odgovorni za nas, a samim tim i za budućnost ovog svijeta".
Cilj kampanje "Birajmo šta gledamo" je podizanje svijesti građana, posebno roditelja, da mediji sami po sebi nijesu ni dobri ni loši, već da njihov uticaj zavisi od toga kako ih koristimo. Stoga je ključno pažljivo birati medijske sadržaje, kritički ih analizirati zajedno s djecom i tako jačati njihovu medijsku pismenost.
U 21. vijeku, medijska pismenost, tj. sposobnost da se različiti medijski sadržaji koriste, analiziraju, kritički procijene i stvaraju, jednako je neophodna kao i tradicionalna pismenost.
U okviru kampanje, sprovodi se istraživanje o tome kako djeca i roditelji u Crnoj Gori koriste medije, kako i sa kime razgovaraju o medijskim sadržajima i kako tumače i koriste informacije iz medija.
Takođe, kroz kampanju će se jačati saradnja između djece i medija kako bi medijski izvještaji češće citirali mišljenja mladih i na kvalitetniji način obrađivali pitanja koja ih se tiču.
( Vijesti online )