Putin i Fišer saglasni: Prekratko primirje od sedam dana

Predsjednici Austrije i Rusije, Hajnc Fišer i Vladimir Putin, ocijenili su da je primirje od sedam dana prekratko da bi dovelo do rješenja krize u Ukrajini.

Ruski i austrijski predsjednik su se založili za produženje primirja, kao i za početak suštinskih pregovora.

Putin je, na zajedničkoj konferenciji za štampu u Beču, nakon razgovora s Fišerom, ocijenio da se saglasio sa svojim austrijskim kolegom da krvoproliće treba da se zaustavi i spriječi.

On je sa žaljenjem iznio podatak da je upravo saznao da u Slavjansku ponovo ginu ljudi, rekavši da treba preduzeti konkretne korake da se to više ne ponovi.

"Podržavamo namjeru predsjednika Ukraijne Petra Porošenka, ali smo saglasni da sedam dana neće biti dovoljno za konkretan dogovor svih strana“, objasnio je Putin dodajući da je taj stav prenijet šefu ukrajinske države.

On je kazao da je inicijativa osuđena na neuspjeh ako se za sedam dana očekuje razoružanje, a da ne pruži ništa suštinsko za istočni dio Ukrajine.

Putin je naglasio da su potrebni konkretni pregovori koji bi vodili ka garantovanju njihovih legitimnih interesa i da samo to može voditi ka uspjehu.

On očekuje da će se prvo razoružati oni koji su prvi uzeli oružje u ruke, ukazujući da radikalne snage, kao što je Desni sektor, još nijesu razoružane, te se to ne može očekivati od ljudi na istoku zemlje.

Istovremeno je pozdravio jučerašnje prve direktne konktakte predstavnika istoka i Kijeva, dodajući da, iako nije bilo dogovora, to je važno, jer je došlo do razgovora.

"Samo proglašenje primirja nije dovoljno. Nadamo se da će obustava sukoba biti produžena i da će uslijediti pregovori“, kazao je Putin dodajući da za sada nijesu preduzeti dovoljni koraci za izlazak iz krize.

On očekuje da će se prvo razoružati oni koji su prvi uzeli oružje u ruke, ukazujući da radikalne snage, kao što je Desni sektor, još nijesu razoružane, te se to ne može očekivati od ljudi na istoku zemlje.

Isto tako je ukazao da ni "Majdan" nije razoružan i da se ne može tražiti od ustanika da predaju oružje.

Primirje je svakako, prema njegovim riječima, predlog u pravom smeru i potrebno je stvoriti potrebne preduslove za uspjeh mirovnog procesa.

Putin je istakao da je bitno da se razgovara o izmjeni Ustava, o tome kako će ljudi na istoku živjeti, kako će im biti zagarantovana prava.

On je podvukao da to što je od Savjeta Federacije tražio da se povuče odluka o korišćenju ruskih trupa ne znači da Moskva neće pratiti događaje u Ukrajini, istakavši da će stalno nadzirati i čuvati interese etničkih Rusa u toj zemlji, kao i onih djelova stanovništva koji sebe smatraju dijelom šireg kruga ruskog svijeta.

Putin je naglasio da Rusija nije koristila svoje trupe na Krimu za intervenciju, već samo da bi omogućila izjašnjavanje stanovništva, te je za vrijeme referenduma blokirala neke formacije ukrajinske vojske koje su željele da ih u tome spriječe.

Fišer: Kijev takođe da doprinese miru

Predsjednik Fišer istakao je da je stav Austrije da u Ukrajini mora doći do miroljubivog rješenja, dodajući da je inicijativa Porošenka razumna osnova o kojoj treba dalje razgovarati.

Prema njegovim riječima, potrebno je da se konflikt smiri i pređe u konstruktivnu fazu razgovora.

On je naglasio da je potrebno da se produži primirje kako bi postojala šansa za napredak i da nema daljeg naoružavanja, kao ni lica koja oružjem žele postići neke ciljeve.

Kijev, takođe, mora dati svoj doprinos, podvukao je Fišer dodajući da su potrebni razgovori sa "separatistima", ali i ozbiljni napori u promeni Ustava, odnosno politika ispružene ruke prema istoku.

"Mi nemamo samo želje prema Rusiji, već i prema Kijevu", poručio je on.

Protiv sankcija

Fišer se, na pitanje novinara, izjasnio protiv sankcija, rekavši da neki misle da su one neizbježno sredstvo kada ostali ne uspiju.

"Ja sam mišljenja da treba na drugačiji način rešavati probleme, kroz pregovore, prilaženje, a ne sankcijama", kazao je on dodajući da od sankcija niko ne profitira.

Istovremeno se šef austrijske države pravdao zbog kritika upućenih Austriji zbog posete Putina.

Princip austrijske politike je da se i u teškim vremenima razgovara. Opasnost je uvek velika da se nekada premalo priča. Ova poseta se odvija pod tim motom”, kazao je Fišer.

Fišer je naglasio da je Austrija lojalni partner EU I da je privržena odlukama Unije i da razgovori s Putinom nisu predstavljali njihovo kršenje.

"EU je za mene mirovni projekat, a kao član takvog smo zainteresovani za miroljubiva rešenja“, poručio je on.

Vladimir Putin započeo je zvaničnu posetu Austriji susretom s predsednikom Hajncom Fišerom, ispred čije palate u Beču je dočekan uz vojne i državničke počasti.

EU negoduje

U EU ne vlada veliko oduševljenje zbog posjete Putina Austriji, prvoj zemlji članici Unije od izbijanja krize u Ukrajini.

Tako je šef švedske diplomatije Karl Bilt poručio da njegova zemlja ne bi pozvala Putina zbog aktuelne krize u Ukrajini.

On je kazao da Putin pokušava da unese podjelu u EU, i da to Rusi uvijek čine kada su u teškoj situaciji.

I šef litvanske diplomatije Linas Linkevicius izrazio je negodovanje pozivom Beča Putinu da posjeti Austriju, rekavši da se radi o pokušaju Moskve da unese razdor u Uniji.

Ministar inostranih poslova Austrije Sebastijan Kurc odbranio je odluku Austrije da realizuje posjetu Putina, istakavši da to time predsjednik Fišer nije djelovao suprotno stavu EU, već da teži ka traženju kanala za razgovore.

On je poručio da je uvjeren da će Fišer u razgovoru sa Putinom "naći jasne riječi" u vezi sa krizom u Ukrajini.

Većina Austrijanaca podržava odluku predsjednika Fišera da u zvaničnu posjetu primi Putina. Čak 58 odsto Austrijanaca, kako pokazuje istraživanje bečkog nedjeljnika "Profil", smatra da austrijski političari treba da prime Putina, a svega 30 odsto je protiv.

Posjeta, kako je najavljeno, treba da posluži za dalje produbljivanje odnosa Beča i Moskve, te će biti se na dnevnom redu naći sporazumi iz oblasti turizma, nauke i privrede, kao i međusobnoj pomoći u slučaju elementarnih nepogoda.

Jedan drugi sporazum, za koji Moskva tvrdi da će biti potpisan, je u žiži interesovanja međunarodne zajednice, a on se tiče Južnog toka.

Bečki dnevnik "Standard" tvrdi da mu je nezvanično sa više strana potvrđeno da će tokom posjete Putina biti potpisan dogovor o Južnom toku.

Šef Gasproma Aleksej Miler i predsjednik OMV Gerhard Rojs su u aprilu potpisali Pismo o namjerama, što je već izazvalo negodovanje u mnogim zapadnim zemljama.

Austrijskoj agenciji APA iz OMV je poručeno da je "veoma realno" da sporazum o izgradnji Južnog toka bude potpisan danas. Potpisivanje će biti obavljeno neposredno pred dolazak Putina u Beč.

( Tanjug )