Budžet na udaru: Samo za kamate 70 miliona
Prošlogodišnji izdaci samo za kamate na uzete kredite bili 67,2 miliona, što je za 19,5 odsto više u odnosu na 2012.
Vlada već nekoliko godina nema rješenje kojim bi smanjila iznos koji se iz budžeta izdvaja za plaćanje kamata na uzete kredite.
Prema podacima iz predloga zakona o završnom računu budžeta (usvojen krajem prošle sedmice) prema kojem su izdaci samo za kamate na uzete kredite bili 67,2 miliona što je za 19,5 odsto više u odnosu na 2012. godinu.
Sličan trend, zasada, nastavljen je i ove godine. Zvanični podaci pokazuju da je za prva četiri mjeseca izdvojeno po tom osnovu 31,1 milion eura, dok je u uporednom godišnjem periodu taj trošak bio 29,3 miliona.
U Ministarstvu finasija “Vijestima” je objašnjeno da “kamate treba porediti sa stanjem ukupnog duga kako bi se podaci tumačili na pravi način”.
“Troškovi kamata u prva četiri mjeseca 2013. godine činili su 1,66 odsto ukupnog duga od 1,7 milijardi , dok su u prva četiri mjeseca ove godine predstavljali 1,56 odsto u dugu od 1,99 milijardi”, rekli su u Ministarstvu. Ukupan državni dug iznosi oko 57 odsto brutodomaćeg proizvoda.
Ovogodišnjim budžetom projektovano je da se vrati 75,8 miliona. U resoru, kojim rukovodi ministar Radoje Žugić, kažu da svi dosadašnji indikatori pokazuju da će se ta projekcija realizovati, odnosno, da neće biti uvećana.
Državna revizorska institucija (DRI) je u posljednjem izvještaju o reviziji završnog računa za 2012. godinu upozorila da će naglo uvećanje deficita budžeta u posljednjih nekoliko godina uticati na dalji rast izdvajanja novca za kamate. To će, objašnjavaju u vrhovnoj reviziji, zahtijevati dalju racionalizaciju u dijelu budžetske potrošnje ili dodatno zaduživanje kojim će se obezbijediti uredno servisiranje obaveza iz državne kase.
DRI je utvrdila da za pet godina učešće kamata u bruto-domaćem proizvodu (BDP) pokazuje progresivni trend rasta i povećano je sa 0,78 odsto u 2008. na 1,70 odsto u 2012. godini.
“Država je na ime kamata 2012. godine iz budžeta izdvojila 56,8 miliona što je za 79,01 odsto više u odnosu na planirano. Podaci pokazuju da je iznos za kamate bio niži za 8,6 miliona u odnosu na kapitalni budžet koji je iznosio oko 65,4 miliona. Opterećenje budžeta po osnovu kamata u 2012. godini u odnosu na 2008. godinu uvećano je za oko 2,5 puta" istakli su u DRI.
“Troškovi kamata u prva četiri mjeseca 2013. godine činili su 1,66 odsto ukupnog duga od 1,7 milijardi , dok su u prva četiri mjeseca ove godine predstavljali 1,56 odsto u dugu od 1,99 milijardi”, rekli su u Ministarstvu
U vrijeme kada je DRI objavila izvještaj, Žugić je preuzeo rukovođenje ministarstvom finasija. Zakonom o budžetu za 2013. godinu planirana je bilo za isplatu kamata 70,4 miliona, a isplaćeno je 67,9.
Na pitanje da li smatraju da će se izdvajanja iz budžeta po osnovu uvećavati u narednom periodu ili se može očekivati smanjenje iz ministarstvu su rekli da je logično da troškovi za kamate u nominalnom iznosu rastu kada se povećava i dug.
“Ali, troškovi zaduženja su niži, što je vidljivo i iz predloga zakona o završnom računu zudžeta za 2013. godinu. To je trend i u ovoj godini, jer je ministarstvo uspjelo da nova zaduženja realizuje po značajno nižim kamatnim stopama u odnosu na prethodni period i da dio postojećih zaduženja refinansira po nižoj kamatnoj stopi”, naveli su u ministarstvu.
Pozitivna: Začarani krug zaduženja jer Vlada nema viziju
Poslanik Pozitivna Goran Tuponja ocijenio je za “Vijesti” da kreatori ekonomske politike nemaju nikakve mjere za sprečavanje rasta plaćanja prispjelih kamata.
“Našu ekonomiju karakteriše kratkovidost i želja vladjuće partije samo da preživi aktuelni trenutak bez ikakve vizije kakve posljedice ima njihovo sadašnje djelovanje na budućnost. Vlada smatra uspjehom ako uspije da dobije kredit, kao da on ne treba da se vraća i kao da se njegovim uzimanjem (najčešće za finansiranje tekuće potrošnje) sve završava. Niko ne razmišlja ni srednjoročno, a kamoli na duže staze. Mi se velikim koracima krećemo ka prezaduživanju države i nemogućnosti servisiranja prispjelih obaveza. Ti scenariji su poznati i već viđeni u više zemalja”, istakao je Tuponja.
U Pozitivnoj smatraju da se promišljenijom i rigoroznijom politikom zaduživanja koja će se fokusirati na razvojne projekte i omogućiti otvaranje novih radnih mjesta može osigurati finansijsku stabilnost, a ti projekti bi omogućili da se redovno izmiruje prispjele obaveze.
“Sada u situaciji gdje Vlada uzima kredit da bi vratila prethodni dug. To nije dobro. Na taj način nećemo uspjeti da izađemo iz začaranog kruga i samo se još više zadužujemo”, kazao je Tuponja.
Galerija
( Marija Mirjačić )