Komesar SE Nils Mužnieks tvrdi: Vlada Crne Gore se buni ali ne odustajem

Vladi bio neprihvatljiv zaključak da političari moraju da paze na izjave u vezi sa medijima, kako bi bili sigurni da nijesu huškačke

3 komentar(a)
Nils Mužnieks, Foto: Boris Pejović
24.06.2014. 18:43h

Komesar za ljudska prava u Savjetu Evrope (SE) Nils Muižnieks kazao je juče da Vlada CG nije bila zadovoljna pojedinim zaključcima u vezi sa slobodom medija u njegovom, juče objavljenom Izvještaju o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori.

Muižnieks je "Vijestima" kazao da je za Vladu bio neprihvatljiv zaključak da političari moraju da paze kakve izjave daju u vezi sa medijima i novinarima, kako bi bili sigurni da nijesu huškačke prirode i da neće biti impuls potencijalnim napadačima.

"Iako nijesu bili zadovoljni time, ostajem pri tom stavu. Mislim da je jasno da ako ja ili bilo ko drugi pogrešno protumačimo ono što političari kažu o medijima to znači da potencijalni napadači takođe mogu da pogrešno razumiju poruku, pa da prijete ili fizički napadnu novinare. Svaki napad na medije je napad na demokratiju, a političari moraju primati kritike od novinara jer im je to u opisu posla", poručio je Muižnieks.

On je u izvještaju napisao da je od 2004. do 2014. bilo čak 18 napada na novinare u Crnoj Gori, te da su mnogi od njih nerazriješeni. Komesar je ozbiljno zabrinut zbog neprimjerenih javnih nastupa vodećih političara na račun novinara i njihovog rada, uključujući i lične uvrede. "Pojedini političari nazivaju novinare medijskom mafijom", stoji u izvještaju. Autor te poruke je premijer MIlo Đukanović.

Komesar nije zadovoljan stanjem u kampovima na Koniku, a ocjenjuje da su uslovi u kojima Romi tamo žive "uznemiravajući prizori".

Prema ocjeni Muižnieksa, Crna Gora je napredovala u zaštiti prava LGBT osoba, ali se moraju efikasno istražiti svi prijavljeni slučajevi nasilja nad LGBT osobama.

On je ukazao da počinioci ratnih zločina na teritoriji CG (deportacija, Morinj, Bukovica...) moraju biti predmet ozbiljne istrage, gonjenja i fer suđenja.

"Nekažnjavanje zločina podstiče njihovo ponavljanje, dovodi do dodatne patnje žrtava i ima negativan uticaj na vladavinu prava i javno povjerenje u pravdu", kaže se u Izvještaju.