Savjet Evrope o Crnoj Gori: Prioriteti prevazilaženje posljedica rata i sloboda medija

Crna Gora mora raditi na prevazilaženju nasljeđa rata i jačanju slobode medija, ocijenjeno je u Izvještaju Savjeta Evrope (SE) o poštovanju ljudskih prava u Crnoj Gori.

Sekretar za ljudska pri SE, Nil Muižnieks, objavio je danas Izvještaj koji je sačinio na osnovu studijske posjete Crnoj Gori u martu, kada je razgovarao sa predstavnicima državnih institucija i civilnog sektora.

U izvještaju je ocijenjeno da u Crnoj Gori „postoji određeni broj problema koji se tiču postizanja poslijeratne pravde, borbe protiv diskriminacije i slobode medija kojima vlasti treba da se odlučno pozabave“.

Muižnieks je u Izvještaju ukazao na zločine počinjene nad pripadnicima Muslimana–Bošnjaka na teritoriji Crne Gore, kao što je ubistvo porodice Klapuh u Plužinama, otmica putnika iz voza u Štrpcima, deportacija 79 bosanskih izbjeglica i zločine u Bukovici.

Pored tih slučajeva, u Izvještaju se pominje i kamp Morinj, gdje je su pritvorene i zlostavljane izbjeglice iz Dubrovnika, ali i slučaj Kaluđerski laz u kom je ubijena 21 osoba albanske nacionalnosti.

Crnoj Gori se preporučuje bliska komunikacija sa žrtvama rata, razvijanje programa nadoknade za žrtve, ne samo finansijski, nego i kroz rehabilitaciju, kao i programa usmjerenih na društvenu inkluziju

Navodi se da prekršioci međunarodnog humanitarnog prava moraju biti predmet ozbiljne istrage, gonjenja i fer suđenja.

„Nekažnjavanje zločina podstiče njihovo ponavljanje, dovodi do dodatne patnje žrtava i ima negativan uticaj na vladavinu prava i javno povjerenje u pravdu“, kaže se u Izvještaju.

Muižnieks je upozorio da je neutvrđivanje pune odgovornosti za počinioce pojedinih slučajeva ozbiljnog kršenja ljudskih prava i humanitarnog prava u Crnoj Gori, ozbiljan nedostatak u procesu dostizanja pravde i trajnog pomirenja u regionu.

On je ocijenio da Crna Gora ima važnu ulogu u naporima regiona da se utvrdi istina o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava počinjenih tokom ratova devedesetih godina prošlog vijeka u bivšoj Jugoslaviji.

„Vlasti se moraju pozabaviti kažnjavanjem počinilaca ratnih zločina i obezbjeđivajem adekvatnog zadovoljenja“, kaže se u Izvještaju.

Za ostvarenje tih ciljeva, Muižnieks predlaže razvoj programa za sistematsku profesionalnu edukaciju i treninge u oblasti međunarodnog krivičnog i humanitarnog prava za sudije i tužioce.

Crnoj Gori se preporučuje bliska komunikacija sa žrtvama rata, razvijanje programa nadoknade za žrtve, ne samo finansijski, nego i kroz rehabilitaciju, kao i programa usmjerenih na društvenu inkluziju.

Kada je u pitanju sloboda medija, on je naveo da je zabrinut zbog serije akata nasilja nad novinarima, koji su uticali na slobodu njihovog izražavanja

U Izvještaju je ocijenjeno i da raseljavanje 16,5 hiljada ljudi, kao rezultat ratova, ostaje zabrinjavajući problem.

„Uprkos nekim pozitivnim mjerama koje je Vlada preduzela kako bi obezbijedila izdavanje ličnih dokumenata, još postoji značajan broj ljudi, većinom Roma sa Kosova, koji imaju problem sa regulisanjem pravnog statusa”, kaže se u tom dokumentu.

Zabrinutost, kako se navodi, postoji i po pitanju dvije hiljade raseljenih, uglavnom Roma, koji još žive u kampovima na Koniku, u Podgorici.

“Ti kampovi su ispod standarda za normalan život i podstiču socijalnu izolaciju i izdvajanje ljudi koji u njima žive. Hitno se mora završiti getoizacija, kroz obezbjeđivanje adekvatnog smještaja i promociju socijalne inkluzije Roma u društvo”, ocijenio je Muižnieks.

On je pozvao vlast u Crnoj Gori da obezbijedi regististraciju i dobijanje dokumenata za blizu četiri hiljade ljudi bez državljanstva, i za one koji su u opasnosti da to postanu, i da vode registraciju djece rođene izvan zdravstvenih ustanova.

Pozdravljajući napredak u stvaranju pravnog okvira protiv diskriminacije, Muižnieks preporučuje jačanje uloge ombundsmana i bliže praćenje poštovanja ljudskih prava Roma, posebno kada je u pitanju njihov pristup obrazovanju i zapošljavanju.

Kada je u pitanju sloboda medija, on je naveo da je zabrinut zbog serije akata nasilja nad novinarima, koji su uticali na slobodu njihovog izražavanja.

“Vlasti ne smiju tolerisati ovaj fenomen, i moraju djelotvorno da istraže sve slučajeve prijetnji i fizičkog nasilja prema novinarima, kao i da dovedu počinioce pred lice pravde”, poručio je Muižnieks.

On je naglasio da je jedan od najbrutalnijih primjera kršenja bezbjednosti novinara, ubistvo urednika Dana, Duška Jovanovića.

„Sekretar zahtijeva od vlasti da ne štede napore u pronalaženju i privođenju pred lice pravde ne samo izvršioca ubistva Jovanovića, nego i one koji su naručili ubistvo novinara“, navodi se u Izvještaju.

Muižnieks je pozvao Crnu Goru da se odlučnije pozabavi vaninstitucionalnom brigom o osobama sa invaliditetom, posebno razvijanjem zajednice, kao i alternativnih rješenja, poput hraniteljstva, društvenih usluga i individualnog življenja

Muižnieks je ocijenio da da nedavne „huškačke“ primjedbe pojedinih vodećih političara upućene novinarima ne smiju biti tolerisane, jer imaju negativan uticaj na medije.

U isto vrijeme, kako je kazao, svi medijski akteri u zemlji treba da rade na jačanju etičkih standarda u novinarstvu i prevazilaženju postojećih podjela u medijskom sektoru, uključujući i mehanizme samoregulaciju.

Muižnieks preporučuje Crnoj Gori mjere kojima će se unaprijediti poštovanje ljudskih prava LGBTI osoba i podstiče stalne napore kako bi se smanjila homofobija i transfobija.

On je ocijenio da, kada je u pitanju zaštita ljudskih prava LGBTI osoba, Crna Gora ima potencijal da djeluje kao uzor u regionu.

”Vlasti moraju efikasno da istraže sve prijavljene slučajeve nasilja nad LGBTI osobama, kaoi da osiguraju izvršivost pred zakonom. Treba promovisati sistemsko podizanje svijesti i edukaciju u ovoj oblasti”, poručio je Muižnieks.

U cilju jačanja domaće legislative i institucionalnog okvira za zaštitu ljudskih prava osoba sa invaliditetom, Muižnieks podvlači da je „sada ključni zadatak sprovesti zakonsku legislativu u praksi, kako bi se unaprijedio svakodevni život osoba sa invaliditetom, uključujući i omogućen pristup objektima“.

On ohrabruje vlasti da pojačaju napore kako bi se djeci sa invaliditetom omogućilo osnovno obrazovanje.

Muižnieks je pozvao Crnu Goru da se odlučnije pozabavi vaninstitucionalnom brigom o osobama sa invaliditetom, posebno razvijanjem zajednice, kao i alternativnih rješenja, poput hraniteljstva, društvenih usluga i individualnog življenja.

“Kao dio ovog procesa, vlasti bi trebalo da iniciraju pažljivo planirano i postepeno zatvaranje Komanskog mosta”, navodi se u Izvještaju.

( Mina )