Ko finansira i zašto džihadiste u Iraku?
Od kako su borci ISIL-a osvojili Mosul, ta organizacija ima reputaciju najbogatije teroritsičke organizacije na svijetu
Od kako su borci Islamske države Irak i Levant (ISIL) osvojili irački grad Mosul, ta organizacija ima reputaciju najbogatije terorističke organizacije na svijetu. Odakle stiže toliki novac i da li je to razlog njihovih uspješnih pohoda u regionu?
Prilikom osvajanja Mosula na sjeveru Iraka, borci ISIL-a opljačkali su oko 500 milijardi iračkih dinara iz centralne banke, što je blizu 430 miliona američkih dolara. Ukupna sredstva za finansiranje „svetog rata“ ove organizacije sada navodno dostižu oko dvije milijarde dolara, uključujući tu i novac iz ove banke. Istovremeno, porijeklo najvećeg dijela ovih milijardi ostaje sporno, piše Dojče vele.
Kako navode, vlada Iraka, kojom dominiraju šiiti, optužuje Saudijsku Arabiju da podržava borce ISIL-a. Čak je i sam irački premijer Nuri Al Maliki izjavio je da je ova arapska kraljevina “odgovorna“ za moralnu i finansijsku podršku ISIL-u. Saudijci energično odbacuju tu odgovornost, a i Sjedinjene Države su stale u odbranu svog arapskog saveznika – optužbe premijera Iraka su „netačne i uvredljive“, izjavila je portparolka Stejt Departmenta Džen Psaki.
Saudijski bogataši plaćaju ISIL?
"Ne postoji dokaz koji je dostupan javnosti, da je vlada bilo koje države umiješana u nastanak ili finansiranje ISIL-a", kaže Čarls Lister, predavač u ogranku američkog istraživačkog centra Brukings u Kataru.
Nasuprot tome, Ginter Mejer, koji se nalazi na čelu Centra za istraživanje arapskog svijeta na univerzitetu u Majncu, smatra da je situacija potpuno jasna.
"Najvažniji izvor finansiranja je do sada bila podrška iz država Persijskog zaliva, prije svega iz Saudijske Arabije, ali i Katara, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata", kazao je Mejer za DW.
Razlog za ovu podršku iz sunitskih država u Zalivu je borba ISIL-a protiv Bašara al Asada u Siriji, tvrdi Mejer. Naime, tri četvrtine stanovništva Sirije su suniti, ali zemljom vladaju manjinski Alaviti, koji pripadaju zasebnom ogranku šiitskog islama, piše međunarodni javni servis iz Njemačke.
Podrška ISIL-u, kako navode, nosi i svoje rizike, čega su sada svjesne i vlasti u Saudijskoj Arabiji.
"Saudijci trenutno čine najveći kontigent stranih boraca u redovima ISIL-a. Postoji opasnost da će se ti borci okrenuti protiv vlade kada se vrate u svoju zemlju", kaže Mejer.
Ipak, može se pretpostaviti da će novac iz Saudijske Arabije nastaviti da pristiže „ne toliko od saudijske vlade, već bogatih Saudijaca“.
Prodaja nafte i reketiranje
Naftna polja na sjeveru Sirije takođe predstavljaju ključni izvor prihoda za ekstremiste ISIL-a, kaže Mejer za DW.
"ISIL je uspio da se domogne kontrole nad tim poljima. Nafta se u cistijernama prevozi preko granice u Tursku i to je važan izvor finansiranja", kaže on.
Čarls Lister iz Brukings Doha centra smatra da je ISIL sposoban da se finansira samostalno.
"ISIL se potrudio da stvori mreže u okviru društva, i da na taj način uspostavi trajan dotok novca", kazao je on.
Pri tome Lister navodi primjer sistematskog iznuđivanja u Mosulu.
"Pogođeni su i mali privrednici i velika preduzeća, građevinske firme i ako je vjerovati glasinama, čak i lokalni predstavnici vlasti. Pored toga, pretpostavlja se da ova organizacija povećava poreze u oblastima koje drži pod svojom kontrolom – na primjer u Raki na sjeveroistoku Sirije", kaže Lister za Dojče vele.
ISIL želi da obori sadašnju vladu u Iraku i u toj želji nije usamljen. Ipak, Giner Mejer odbacuje mogućnost da ISIL dobija novac i iz krugova ljudi koji su nekada bili bliski pokojnom iračkom diktatoru Sadamu Huseinu.
Mejer tvrdi da su ciljevi te dve gruapcije isuviše različiti - ISIL namjerava da stvori teokratiju, a Suniti iz Baat partije kojoj je pripadao Husein žele sekualrnu demokratiju na teritoriji Iraka.
Plata za džihad
Najveći zgoditak za ISIL sigurno je bila pljačka Centralne banke u Mosulu, gdje su kasirali 429 miliona dolara. Pored centralne, opljačkane su i druge banke u Mosulu i oblasitma koje borci ISIL-a kontrolišu, kaže Majer. Za toliki novac “može da se kupi pozamašan džihad”, tvitovao je britanski bloger u Siriji Eliot Higings alias Mozes Braun. “Sa 429 miliona dolara ISIL može godinu dana da isplaćuje 600 dolara mesečno za 60.000 boraca”.
Prema aktuelnim procjenama, ISIL ima oko 10.000 boraca. Nije sasvim razjašnjeno kako su ti ljudi plaćeni.
"Pretpostavlja se da ISIL u najmanju ruku plaća borce iz inostranstva u svojim redovima, a možda i obične trupe. U oblastima koje ISIL kontroliše ta organizacija subvencioniše hljeb, vodu i gorivo, osim toga finansira opravke i rad najosnovnijih javnih službi. Sve to košta", ističe Čarls Lister.
ISIL će najverovatnije potrošiti novac na vojnu opremu, predviđa Ginter Mejer. Doduše, u osvajanju Mosula, borci ISIL-a su već preuzeli i znatnu količinu američkog naoružanja i vozila.
„Sa njihovim finansijskim mogućnostima, njima će biti lako da na međunarodnom tržištu kupe još oružja vrhunskog kvaliteta", ocjenjuje Mejer u razgovoru za Dojče vele.
Galerija
( Dojče vele )