I ova lobanja je Da Vinčijeva
Lobanju je čuveni renesansni majstor napravio u periodu između 1504. i 1508, a javnost je za nju saznala kada ju je 1987. kupio bračni par iz Njemačke
Naravno da Leonardno da Vinči (1452-1519), uprkos svoj svojoj genijalnosti, nije imao više lobanja, niti je bio bikefalan. Ali to ne znači da nije pravio lobanje koje naučnicima i danas izazivaju glavobolje… Temeljnom analizom koštanih struktura lobanje, pronađene prije 27 godina, konačno je potvrđeno da je pripadala Leonardu da Vinčiju. Naučnici vjeruju da su pronašli Leonardov “kamen tuge”, jezivu minijaturnu lobanju, izvajanu do najsitnijih anatomskih detalja. Lobanji, koja datira iz ranog 16. vijeka, nedostaje donja vilica.
“To je mala, naturalistički izrađena, deformisana lobanja muškarca starijeg od 50 godina i napravljena je djelimično od izdubljenog kamena”, napisao je nezavisni belgijski istraživač Stefan Misin koji je, takođe, proučio lobanju i objavio članak o njenom porijeklu u austrijskom časopisu “Spriger Viner Mediciniše Vohenšrift”.
On je ustanovio da je lobanja napravljena od mješavine ahata, kvarca i gipsa, nazvane mistioni, koju je Da Vinči sam izmislio između 1503. and 1509. godine. Nije poznato da je još neko eksperimentisao sa ovim materijalom, čije komponente vjerovatno potiču iz rudnika Voltera u Toskani. I veličina artefakta odgovara firentinskoj mjernoj jedinici korištenoj tokom renesanse.
“Porijeklo lobanje, zato, vodi u Firencu”, smatra Misin.
Zapisi savremenika, poput onog iz popisa Da Vinčijevog pomoćnika Salaija, potvrđuju da je Leonardo imao minijaturnu lobanju od mistiona. Smatra se da je izrađena oko 1508, kaže Misin, kada je Leonardo imao 56 godina. On vjeruje da je vremešni umjetnik, sklon melanholiji, koristio lobanju kao svoj kamen tuge.
Mliječno bijeli sa malim, braonkasto-žutim flekama, ovaj mali artefakt prikazuje zadivljujuće detalje.
“Detaljno izrađene očne duplje vode unutar lobanje i otvaraju poglede unutra, što je anatomska nenormalnost”, zapisao je Misin.
Lobanju je, kako prenosi portal “Diskaveri”, čuveni renesansni majstor napravio u periodu između 1504. i 1508, a javnost je za nju saznala kada ju je 1987. kupio bračni par iz Njemačke, Gertrude i Vilfrid Rolshauzen, od jednog trgovca antikvitetima. Bilo je potrebno blizu tri decenije da se glava autentifikuje. Vezu između nje i toskanskog genija prvi je uspio da uspostavi francuski naučnik Rože Saban. Pariski stručnjak je dokazao da lobanja odgovara Da Vinčijevom anatomskom crtežu "19057 RL", koji se danas čuva u britanskoj kraljevskoj kolekciji u dvorcu Vindzor, a s kojim dijeli istovjetne anatomske greške.
( Nina Vujačić )